Opozicioni vicepremijer Milorad Vujović i savjetnik predsjednika Vlade Radoje Žugić nastavljaju sa prepiskom preko medija, a Vujović je ovoga puta u saopštenju pozvao bivšeg ministra finansija da objasni zašto je uveo poslovnu praksu da se javnim finansijama postupa tajno.
Pismo Vujovića prenosimo integralno
Ovaj put bivši ministar finansija, a sada savjetnik predsjednika Vlade Crne Gore je "pogodio temu", ali je "pobrkao lončiće". Smatram da je ovu priliku trebalo da iskoristi da javnosti, prije svega specijalnom tužiocu za organizovani kriminal, objasni zašto je u Ministarstvu finansija u vrijeme vršenja svoga mandata, uveo kao poslovnu praksu, manir da se sa javnim finansijama postupa tajno. To dokazuje i činjenica da su na osnovu rješenja koje je donio, proglasio tajnim informaciju i podatke o poreskom dugu. Neka nam objasni koji su ga to relevantni razlozi opredjelili da poreski dug učini tajnim i da obrazloži koje štetne posljedice nastaju u ostvarivanju funkcije Ministarstva objavljivanjem poreskih dužnika.
Umjesto da crnogorskim građanima kao tadašnji ministar finansija objasni gdje se i na koji način troši njihov novac, on sakriva spisak poreskih dužnika čiji je iznos duga u ovom trenutku preko 777 miliona, od čega je po Informaciji koju je usvojila Vlada Crne Gore naplativo samo 236 miliona. Afirmisanjem tih tužnih manira u javnim finansijama, dozvolili ste da se u slučaju predmeta Telenor, utvrdnim poreskim rješenjima ovaj poreski obaveznik godinama ne zadužuje, da se izmijenjena poreska prijava koju je predao postupajući poreski inspektor ne knjiži u knjigovostvenoj evidenciji poreskog obaveznika i na kraju pod čudnim okolnostima, dotadašnjem inspektoru se oduzima predmet, iako nije napravio bilo kakvi propust, već naprotiv stručno i nepristrasno utvrdio stvarno činjenično stanje. Oduzimanje predmeta postupajućem inspektoru bez ikakvog razloga nije praksa u pravno uređenim državama. Neophodno je da objasnite iz kojih razloga ste predmet dali drugom podobnom inspektoru, da li ste tim postupkom htjeli da zaštitite javni interes ili interes privrednog društva Telenor. Na taj način dozvolili ste da postojeća poreska obaveza bude ugrožena i da se njen iznos umanji, što je i bio osnov za predaju dokumentacije specijalnom tužiocu, a sama dokumentacija je sintetizovana i pripremljena od strane postavljenog lica koje je vršilo kontrolu i zakonitost raspolaganja državnim resursima. Gospodine Žugiću, kao što vidite nijesam se bavio insajderskim radom, pa su podaci u dokumentaciji proizvod kontrole ljudi iz struke, a sve u skladu sa Zakonom o primjeni sporazuma za sprovođenje slobodnih i fer izbora.
Ukupna crnogorska javnost očekuje da ih informišete koje ste mjere i aktivnosti preuzeli i koji su učinci za vrijeme vašeg mandata u naplati poreskog duga, da li se on za taj period povećao ili smanjio i kako to da na vrijeme nije naplaćen dug obaveznika u stečaju od skoro 104 miliona, dug pravnih lica kojima je prestala registracija u iznosu od 35,7 miliona i dug fizičkih lica kojima je prestala registracija od preko 60 miliona, nenaplaćeni porez na promet nepokretnosti (kupoprodaja stambeno poslovnih objekata, kuća, zemljišta, placeva) u iznosu od 49,2 miliona, a koji se odnosi na fizička lica koja nijesu poreski obaveznici u kontinuitetu, a među kojima se nalazi veliki broj nerezidentnih lica koja nijesu dostupna poreskim organima i dug privrednih društava u iznosu preko 100 miliona, koji obavljaju privrednu aktivnost, ali faktički nemaju promjena u poslovanju na tekućem računu. Ostaje pitanje zašto su poreski organi i Ministarstvo finansija tolerisali tako visok dug u proteklim godinama, a što sve obavezuje Vladu Crne Gore da izvrši potpunu analizu stanja u javnim finansijama i traži odgovornost za javne funkcionere po pitanju nedovoljne naplate poreskog duga.
Među poreskim dužnicima postoje 33 firme koje duguju preko 1 milion, i 31 firma koja duguje izmedju 0,5 i 1 miliona eura. Koje ste mjere i aktivnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima preduzeli da bi izvršili naplatu poreskog duga za privredne subjekte Rudnik Pljevlja - AD Pljevlja (dug 15,1 miliona eura), Montenegro Airlines AD Podgorica (12,3 miliona eura), Ave Marija Kolčević DOO Podgorica (7,1 miliona eura), Vektra Montenegro DOO Podgorica (4,7 miliona eura), Vektra - Jakić DOO Pljevlja (3,8 miliona eura), Bjelasica Rada DOO Kolašin (2,4 miliona eura), Rokšped DOO Podgorica (1,2 miliona eura), Tara - Precision Works AD Mojkovac (1,2 miliona eura) itd... Građane Crne Gore interesuje koliko ste puta pokušali kod ovih privrednih društava prinudnu naplatu i naplatu u imovini. Vjerujem da ovi podaci interesuju i specijalnog tužioca.
Konačno gospodine Žugiću ostaje činjenica da ste se u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama koje proističu iz funkcije Ministra finansija aktivno i na pravi način bavili i brinuli o naplati poreskog duga i povraćaj PDV-a, javne finansije Crne Gore bile bi znatno bolje i stabilnije.
Da bi Crna Gora krenula naprijed prva pretpostavka je da se vodi racuna o novcu svih gradjana i da ne postoje privilegovani kojima se oprasta na ustrb onih koji jedva sastavljaju kraj s krajem. Gospodin Zugic je pokazao kako se vodi racuna o njemu dobro znanim pojedincima.
Bonus video:
