Vojne baze na teritoriji Crne Gore neće biti postavljena bez njene saglasnosti, rekao je nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević, ali će odluka o tome, kako je naveo, biti donešena u skladu sa interesima države i njenih građana.
Na pitanje li Crna Gora treba da otvori bazu na svojoj teritoriji i da li će ona postojati, Garčević je kazao da NATO ne otvara baze ni na jednoj teritoriji država članica bez njihove saglasnosti.
"To znači da bez saglasnosti Crne Gore nijedna vojna baza neke druge države ne može biti otvorena na njenoj teritoriji“, objasnio je Garčević, odgovarajući na onlajn /online/ pitanja na društvenim mrežama "Sigurna budućnost".
"Ta članarina iznosi 0.027 odsto ukupnog bužeta kojim raspolaže NATO“, kazao je Garčević, dodajući da je četiri puta manje od onoga što plaća Slovenija.
Crna Gora će NATO savezu plaćati članarinu koliko otprilike košta jedan bolji stan u Budvi a to će, kako je rekao, biti između 400 i 450 hiljada eura.
Crna Gora, prema njegovim riječima, članarinu u Savjetu Evrope plaća oko 300 a u institucijama EU oko 200 hiljada eura.
Na pitanje kakav je odnos prema vojnicima koji su angažovani u Avganistanu u okviru NATO misije, Garčević je pojasnio da je ona pod patronatom Ujedinjenih nacija (UN), i da je Savjet bezbjednosti dao "zeleno svijetlo" za misiju za koju su glasale sve njegove članice, uključujući i Rusiju.
"NATO je učestvovao prvi put u nekoj misiji koja je van teritorija država članica u Bosni i Hercegovini 1995 godine“, kazao je Garčević, dodajući da je i ona bila pod okriljem UN-a.
On je podsjetio na neke misije u kojima je NATO učestvovao, a za koje mali broj ljudi zna.
"Na molbu Grčke pružao je pomoć u organzoivanju Olimpijade u toj državi, prilikom zemljotresa u Pakistanu, a zatim i u Sudanu gdje je pomoć bila humanitarne prirode“, rekao je Garčević.
On je, na pitanje da li je postojao slučaj da su dvije države članice saveza bile u međusobnom sukobu, i ako se on desi na čiju će stranu NATO stati, rekao da taj blok pozitivno djeluje na države i podstiče saradnji između njih u mnogim aspektima.
"Između država članica nema, nije bilo sukoba i najvjerovatnije ih neće biti ni u budućnosti a ovaj savez je garant za to“ rekao je Garčević, dodajući da o tome svjedoči istorija nakon Drugog svjetskog rata i preko 70 godina mira i stabilnosti u dijelu Evrope koji se geografski podudara sa mjestom prostiranja NATO saveza.
Upitan da li postoji paket zakona koji je interni za svaku zemlju i koji se odnosi na njenu veličinu, ekonomsku i vojnu moć i njen geopolitički položaj, Garčević je istakao da svaka država koja ulazi u NATO zadržava svoju samostalnost i ne postoje zakoni koji se posebno na nju odnose.
"Zakoni koji važe u toj državi ostaju na snazi i ne mijenjaju se“, kazao je Garčević, navodeći da je država u procesu odlučivanja samostalna.
Na pitanje da li će članstvom u NATO velike kompanije početi da ulažu u Crnu Goru, on je rekao da je praksa pokazala da članstvo pozitivno utiče na strane investicije i da se to posebno odnosi na države koje su savetu prsitupile poslednjih 17 godina.
"Identifikuje se porast stranih investicija u periodu od pet godina nakon ulaska u Sjevernoatlanstki savez“, kazao je Garčević. Porast je u nekim državama bio veći a u nekim manji, ali je kako je naveo, u svakoj od njih konstatovan.
On je objasnio da NATO nije finansijska institucija koja daje kredite i finansijski ne podržava ekonomiju države ali da garantuje stabilnost i sugurnost određene države koji, kako je kazao, dugoročno doprinose ekonomskom prosperitetu.
Garčević je istakao da je pristalica ideje da Crna Gora postane članica NATO saveza, jer je proveo dosta vremena radeći u državama koje su članice i EU i Alijanse, i kako je kazao, nije vidio da građani tih država imaju problema sa činjenicom da ona pripada tom bloku.
"Standard u mnogim država je proizvod činjenice da su one članice NATO saveza i EU“, ocijenio je Garčević.
On smatra da još uvijek postoji veliki broj zabluda o tome šta Crnoj Gori donosi članstvo u Alijansi.
Bonus video:
