Rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije ne mogu se postići bez oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ocijenio je član Političkog savjeta pokreta URA Sergej Sekulović.
Ističući da se novi politički angažman smatra obavezom u vremenu opterećenom problemima, Sekulović je kazao da je u pokretu URA prepoznao potrebu za integrisanjem i demokratizacijom crnogorskog društva. On je istakao da će borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje biti glavni izazov.
"Tačno je da nema efikasne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije bez snažne primjene instituta oduzimanje imovine stečene kriminalnim djelatnostima. Međutim, tačno je i da još nemamo pravosnažnu odluku kojom se nekom licu ova imovina trajno oduzima. Treba li podsjetiti da ne postoji ni pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou”, kazao je Sekulović.
On smatra da su se institucije pokazale neefikasne u oduzimanju imovine, podsjećajući da je Zakon o oduzimanju imovinske koristi donijet tek u septembru. Sekulović tvrdi da ni do sada nijesu postojale prepreke za oduzimanje imovine, podsjećajući da se ta mjera pominje u Krivičnom zakonu, Zakoniku o krivičnom postupku i Zakonu o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini.
"Ohrabruju pomaci koji se dešavaju u posljednjem periodu ali vrijeme tek treba da pokaže da li se radi o selektivnom pristupu. Nadam se da potreba za brzim rješavanjem predmeta neće ići na uštrb djelotvornih finansijskih istraga, npr., da sporazum o priznanju krivice dovede do obične trgovine koja će društvo uskratiti za ogromna sredstva”.
Sekulović navodi da izmjenama zakona treba omogućiti sveobuhvatno ispitivanje porijekla imovine javnih funkcionera i uspostaviti dublju saradnju između Agencije za borbu protiv korupcije i tužilaštva. On tvrdi da će URA pružiti punu podršku snaženju pravosudnih institucija i njihovoj autonomiji, navodeći da politički pritisak treba da postoji samo kroz monitoring.
Specijalni tužilac da bira šefa posebnog policijskog odjeljenja
Sekulović smatra da specijalno tužilaštvo mora imati zaokruženu organizacionu infrastrukturu kako bi moglo odgovoriti ozbiljnim izazovima, ističući da specijalni tužilac sam treba da bira šefa posebnog policijskog odjeljenja. Rješenje prema kojem direktor Uprave policije postavlja šefa specijalnog odjeljenja uz saglasnost specijalnog tužioca, smatra on, pokazalo je nedostatke.
"Nemogućnost izbora šefa specijalnog policijskog tima otvara prostor za sumnje da se radi o personalnim ili grupnim sukobima oko uticaja i moći. Ako to potraje, treba prilagoditi zakon o specijalnom tužilaštvu i predvidjeti da specijalni tužilac autonomno formira svoj tim, što logično slijedi ukoliko se sistemski čitaju odredbe pomenutog zakona”, tvrdi on.
Bonus video:
