Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić pozvao je predsjednike političkih subjekata koji imaju poslanike u parlamentu na dijalog čiji je cilj opšteprihvatljiva rješenja u funkciji izgradnje povjerenja i ostvarivanja nespornosti rezultata sljedećih parlamentarnih izbora. On je predsjedike parlamentarnih političkih subjekata pozivao na prvi sastanak 1. decembra. Krivokapić je, kako se navodi u pismu upućenom liderima parlamentarnih subjekata, predložio da se da se u prvoj fazi dijaloga analiziraju zakonske izborne regulative i njihova puna implementacija, kao i razmatranje drugih aspekata unaprjeđenja izbornog procesa u svim oblastima koje utiču na izgradnju izbornog povjerenja. Druga faza, dodaje se, odnosi se na razmatranje pravno-političkog modela koji će obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja. Prema riječima Krivokapića, nivo i način daljeg dijaloga bio bi tema prvog susreta i pismom je samo data osnovna tematska podloga koja će se uobličiti prijedlozima predsjednika partija. “Poslije obavljenih razgovora sa predstavnicima civilnog sektora, slobodan sam Vas obavijestiti i o njihovoj spremnosti da stručno doprinesu ovom parlamentarnom dijalogu, a time i dodatnom rastu povjerenja u njegov rezultat”, poručio je Krivokapić.
On je naveo da se Crna Gora nalazi pred izazovom rješavanja političke krize koja je dominantno uslovljena nedostatkom povjerenja u mogućnost organizovanja poštenih i slobodnih izbora, posebno teško, nepovjerenja u institucije koje su nadležne da taj proces sprovedu i obezbijede. “Bez obzira na sve političke razlike među političkim subjektima, vjerujem da ćemo se svi saglasiti oko dijagnoze trenutnog političkog stanja kojeg karakteriše opšta atmosfera nepovjerenja”, smatra Krivokapić. Prema njegovim riječima, nepovjerenje prijeti da ugrozi mnoga vrijedna zajednička dostignuća parlamentarne demokratije u Crnoj Gori. “Inicijativa koju sam pokrenuo, koju je pozdravila Evropska komisija (EK), ima za cilj da kroz demokratski dijalog, na najvišem političkom nivou, dovede do opšteprihvatljivih rješenja u funkciji izgradnje osnovnog povjerenja i ostvarivanja nespornosti rezultata sljedećih parlamentarnih izbora”, naveo je Krivokapić. On je podsjetio da je značajan dio javnosti osporio predsjedničke izbore 2013. godine u početnoj fazi i prilikom objave rezultata. Slijedili su, dodao je, protesti i bojkot rada Skupštine. “U tim teškim uslovima krenuli smo u mukotrpan proces izgradnje izbornog povjerenja čiji je prvi korak bio konsensualno usvajanje u Skupštini Crne Gore 31. maja 2013. godine Zaključaka o izgradnji povjerenja u izborni proces”, podsjetio je Krivokapić. On je ukazao da su višemjesečni rad Radne grupe i Kolegijuma predsjednika rezultirali usvajanjem, uz široku saglasnost, zakonskih rješenja čiji je cilj unaprijeđenje izborne regulative, sa obavezom formiranja ad-hoc tijela koje će imati nadzor nad radom državnih organa u izbornim pitanjima. Prema njegovim riječima, proces izgradnje povjerenja omogućio je novu koheziju u Skupštini oko ostvarivanja obaveza iz evropskih integracija i doveo do usvajanja XVI Amandmana na Ustav Crne Gore i njihovu implementaciju kroz izbor -kvalifikovanom većinom, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca. “Dostignuća koja smo ostvarili u ovoj fazi izgradnje povjerenja pokazuju da demokratski i konstruktivno vođen dijalog može da donese ogromne rezultate na ostavrenju prioritetnog državnog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji”, ocijenio je Krivokapić. On je kazao da je parlamentarna demokratija u Crnoj Gori dokazala sposobnost da se suoči sa višeslojnim teškim izazovima i da donese boljitak građanima Crne Gore. “Ta dostignuća nas obavezuju da iz ove krize koja je nastala iz neispunjenih prethodnih obaveza, izađemo sa trajno stabilnom i nespornom izbornom demokratijom”, poručio je Krivokapić. On je rekao da je nakon predsjedničkih izbora i posljednjeg kruga lokalnih izbora održanih prošle godine, pogoršano povjerenja u demokratski izborni proces koje ima još uvijek snažnu pojavnost. Krivokapić je kazao da je pogoršanje povjerenja u izborni proces došlo kroz aferu Snimak čije pravno i političko razrješenje nije do kraja okončano, na što je podsjetila i EK u ovogodišnjem izvještaju, On je dodao da je povrenje pogoršano kroz proteste posljednjih mjeseci, koji kao svoj proklamovani cilj imaju uspostavljanje prelazne vlade sa zadatkom organizovanja slobodnih izbora, kao i kroz slučajeve antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou. Prema njegovim riječima, povjerenje je pogoršano i kroz medijsku scenu za koju se u izvještaju EK konstatuje nedostatak progresa uz pojave “prljave kampanje“ usmjerene prema istaknutim aktivistima civilnog društva i nekim političarima. “Ovi i pojedini drugi elementi ukazuju na stanje političke krize koje šalje snažne negativne poruke o Crnoj Gori i mogu rezultirati zaustavljanjem naše države u integracionoj reformskoj agendi. Sve to može trajno nanijeti štete ekonomiji, a time u svim aspektima socio-ekonomske pozicije građana”, zaključio je Krivokapić. On je na dijalog pozvao predsjednike Demokratske partije socijalista, Bošnjačke stranke, Liberalne partije, Socijalističke narodne partije, Pozitivne CRne Gore, Nove srpske demokratije, Mila Đukanovića, Rafeta Husovića, Andriju Popovića, Srđana Milića, Darka Pajovića i Andriju Mandića. Krivokapić je pismo uputio i potpredsjedniku Socijaldemokratske pratije Rašku Konjević, lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću, predsjedniku Demokratske narodne partije Milanu Kneževiću i predsjedniku Radničke partije Janku Vučiniću. Poziv je upućen i liderima Demosa, Građanskog poreta URA, Demokratskoj Crnoj Gori, FORCI, Albanskoj alternativi i Hrvatskoj građanskoj inicijativi Miodragu Lekiću, Žarku Rakčeviću, Aleksi Bečiću, Nazifu Cungu, Đerđu Camaju i Mariji Vučinović.
Bonus video:
