Dalja organizacija protesta Demokratskog fronta (DF), bez iskrenih razgovora sa ostatkom opozicije i iznošenja realnih zahtjeva, ima ograničene domete, kao što su imali i skupovi prije policijske intervencije, smatra izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević.
"DF je imao veliku šansu da subotnje proteste zaista kanališe u širok građanski i demokratski bunt protiv vlasti. Međutim, njihovo shvatanja demokratskih promjena ne razlikuje se u bitnom od nedostatka demokratskg kapaciteta u Demokratskoj partiji socijalista (DPS)“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, nakon dramatičnih događaja u subotu, jasno je da se DF i DPS međusobno politički hrane i homogenizuju „i da poput političkih mengela lome centralni dio političke scene što crnogorsko društvo ionako usporeno, može dodatno osporiti i zaustaviti u dijelu postizanja funkcionalnosti demokratskih procesa“.
"Dalja organizacija protesta u režiji DF-a, bez iskrenih razgovora sa ostatkom opozicije, i iznošenja jasnih i realnih zahtjeva koji gledaju u budućnost i istinske promjene, ima takođe ograničene domete, kao što su to imali i njihovi protesti prije policijske intervencije“, kazala je Uljarević agenciji MINA.
Ona je poručila da samo kroz otvaranje ne samo političkog, već šireg društvenog dijaloga u Crnoj Gori, društvo može izaći iz začaranog kruga krize stvorene afirmacijom partikularnih političkih interesa u čijem sadržaju se, kako je rekla, nalazi korupcija, nepotizam, kriminal, nacionalizam, kratko nepravedno društvo.
"U tom kontekstu, jedino neodgovorne političke partije mogu odbiti ili opstruirati dijalog jer „ubijanje dijaloga“ bi vodilo daljem produbljivanju postojeće krize i produkciji novih rizika“, navela je Uljarević.
Ona smatra da se nakon svih dešavanja tokom posljednjih mjesec dana, sa obrtima koji su samo potvrdili brojne slabosti i nedorečenosti crnogorskog društva, može se očekivati neki vid opozicionog ukrupnjavnja.
"Naravno, ako do toga i dođe, radi se očito o potrebi koju nameću okolnosti, a ne projektovanom, strpljivo osmišljenom opozicionom projektu. Ipak, život jednog društva, kriza političkog, pa i svakog drugog sistema, može uobličiti političke saveze koji su se do tada činili teško izvodljivim“, dodala je Uljarević.
U Crnoj Gori, kako je rekla, sve je jasnija podjela unutar opozicije na njen radikalni i umjereni dio.
"Činjenica je da je DF uspio, dizanjem političkog uloga, nametuti i dobrim dijelom autorizovati zahtjeve koje je postavio kao cilj protesta. Na stranu koliko su oni bili realni i iskreni, ali su ovaj politički savez gurali prema jasnom cilju – a to je preuzimanje dominacije u opoziciji“, kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, to je ostale relevantne političke subjekte u opoziciji učinilo inertnim, pa i ograničilo u mogućnostima djelovanja.
"Upravo stoga, potezi koji sada DEMOS, Demokratska Crna Gora i URA vuku ili planiraju vući moraju imati potrebnu snagu utemeljene političke inicijative, jasne političke ponude iza koje se čvrsto stoji. Lično, nisam sigurna da je potrebno insistirati na prelaznoj ili Vladi nacionalnog jedinstva, kako god je ko zvao“, navela je Uljarević.
Ona je ocijenila da nije realno da opozicioni predstavnici u samoj Vladi za par mjeseci uspiju, u postojećim okvirima u kojima mogu očekivati unutrašnju opstrukciju samog vladajućeg sistema, da nešto značajno promijene.
„U tom pravcu, čini mi se ključnim fokusirati se na jasne aktivnosti koje vode uspostavljanju poštenih i fer izbora i učiniti upravo postojeću Vladu odgovornom za onaj dio aktivnosti koji je u njenoj nadležnosti, uz funkcionalne mehanizme kontrole rada Vlade u ovom segmentu“, rekla je Uljarević.
Na primjer, dodala je, mnogo joj se čini logičnijim da opozicija traži dominantno rukovođenje i odlučivanje u Državnoj izbornoj komisiji, što znači da ima sredstvo da efikasno i efektivno utiče na kontrolu izbornog procesa.
Uljarević je kazala da je evropska unija (EU) definitivno zainteresovana da Crna Gora, koja je u ovoj fazi pregovora, ima stabilan politički sistem i, dodala je, nema sumnje da će tome pokušati doprinijeti.
„Međutim, nije realno da će sebe postaviti kao arbitra u konteksta rješavanja unutar-političkih trvenja u Crnoj Gori, a posebno ne Evropska komisija u ovom sastavu koja sa manje političkog a više tehničkog aspekta gleda na Crnu Goru“, navela je ona.
Kako je rekla, mnogo je izvjesnije da će Brisel pružiti dobre usluge kroz ono što je puna implementacija izbornog zakonodavstva i postizanje političkog konsenzusa o načinu kontrole izbornog procesa.
„A u sklopu postizanja svih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora, kako to kažu političari, moguće je otvoriti i pregovore o tehničkoj Vladi koja bi sprovela ovaj izborni proces“.
Prema riječima Uljarević, donosioci odluka u EU bi morali znati da je nivo podjela i loša društvena inkluzivnost ozbiljan problem crnogorskog društva.
"Visok nivo korupcije, kriminala, nepotizma, društvo čini duboko nepravednim, a ako tome dodamo jaka nacionalna osjećanja imamo sliku trajućeg problema. Dobijanje mogućnosti da se vlast mjenja na izborima koji bi imali pun legitimitet je primarni interes crnogoskog društva“, poručila je Uljarević.
Bonus video:
