Ustavni sud bi uskoro, najvjerovatnije u narednih 15 dana, trebalo da odlučuje o odredbi izbornog zakona prema kojoj se potpisi za prijavu izbornih lista i kandidata za predsjednike države prikupljaju u Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) koju čine predstavnici partija, saznaju “Vijesti”.
Ta odredba izbornih zakona je u javnosti odavno osporavana zbog mogućeg narušavanja tajnosti glasanja.
Ustavni sud će raspravljati o inicijativi o ocjeni ustavnosti člana 43. Zakona o izboru odbornika i poslanika kao i člana 5. Zakona o izboru predsjednika Crne Gore koju su 2014. podnijeli tada funkcioneri Pravdene Crne Gore Rade Bojović, Ilija Vujošević i Branko Lukovac.
Oni su upozorili da te odredbe narušavaju ustavno načelo zabrane diskriminacije i podstiču nedemokratski politički ambijent. “Po prvi put u istoriji crnogorskog višestranačja uvedeno je izborno rješenje koje se od 2008., suprotno demokratskom duhu Ustava Crne Gore, primjenjuje prilikom izbora predsjednika Crne Gore.
Tim rješenjem se u oba zakona indirektno krši temeljni izborni postulat - pravo na tajno glasanje, dok su građani istovremeno prinuđeni da se pred predstavnicima parlamentarnih političkih partija (vlasti i vodećeg dijela opozicije), javno izjašnjavaju o svom političkom opredjeljenju”, navode predlagači inicijative.
"Podstiče se strah i nesloboda kod građana i promovišu rješenja koja ne poznaju razvijene i konsolidovane evro-atlantske demokratije”, navode predlagači.
Spornim članom 43 Izbornog zakona predviđeno je da se "potpis birača za podršku izbornoj listi daje se pred članovima OIK”. Tom odredbom obavezuju se partije ili koalicije koje žele da učestvuju na izborima da obezbijede potpise najmanje 0,8 odsto birača, što je oko 4.200 građana.
Takvo rješenje otežava prikupljanje manjim partijama koje nemaju jaku infrastrukturu i novac, dok na drugoj strani omogućava DPS-u da angažuje zaposlene u državnm i opštinskim organima za potpise.
Ranijim rješenjem partije su prikupljale potpise same i predavale ih DIK-u.
U inicijativi, o kojoj će raspravljati Ustavni sud, osporava se i član 5 Zakona o izboru predsjednika Crne Gore kojim je predviđeno da “se potpis birača za podršku kandidatu daje u opštinskoj izbornoj komisiji pred dva člana komisije..”
Predlagači su podsjetili su da je uoči predsjedničkih izbora 2013. u izvještaju posmatračke misije OEBS-a ocijenjeno da “registracija predsjedničkih kandidata izaziva zabrinutost i dovodi u pitanje demokratsku održivost činjenica da građani mogu da svoju podršku daju samo jednom kandidatu, odnosno da su prinuđeni da se potpisuju u kancelarijama OIK koje čine predstavnici vlasti i parlamentarne opozicije.”
“Zakonska rješenja nedvosmisleno narušavaju mogućnost političke konkurencije i vraćaju Crnu Goru u okrilje totalitarnih i autoritarnih političkih pravila i šire duh političke neslobode i partitokratskog poretka. Od posebnog značaja je efikasnost odlučivanja Ustavnog suda jer u suprotnom prijeti opasnost da, pored već izabranog predsjednika, dobijemo i nove lokalne i parlamentarne vlasti na način koji je suprotan Ustavu”, navodi se u inicijativi.
Uskoro na tapetu i Vladina odluka o naknadi na cijene goriva
Ustavni sud odlučivaće uskoro, moguće i na istoj sjednici kada i o spornom načnu prikupljanja potpisa, o ustavnosti izmjene Uredbe kojom je uvedena naknada od sedam centi po litru goriva.
Vlada je 16. aprila ove godine izmjenom Uredbe o maloprodajnim cijenama naftnih derivata uvela naknadu od pet centi po litru goriva za autoput i dva centa za reprezentativni sport.
Uredba je počela da se primjenjuje 21. aprila kada su benzin i dizel poskupili po sedam centi, a dva dana kasnije predlog za ocjenu ustavnosti podnijela je grupa samostalnih poslanika i MANS, a desetak dana kasnije i SNP.
U tekstu Uredbe Vlada se nije pozvala ni na jedan zakon, već samo na Uredbu o radu Vlade. Podnosioci inicijative smatraju da je Uredba nezakonita, jer nijedan zakon ne omogućava Vladi da samo uredbom uvodi nove dažbine.
Bonus video:
