Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić poručio je sa tribine o evroatlantskim integracijama u Tivtu, da su zagovornici neutralnosti Crne Gore neiskreni i da zapravo žele da ona sklopi vojni savez sa nekom od ržava koja je suparnik Aijanse.
On je optužio i aktere crnogorske političke svcene koji se zalažu za EU, a protiv NATO-a, za nedosljednost i neiskrenost jer su im „Angela Merkel i Fransoa Oland sjajni i poželjni partneri kada je riječ o EU, a zločinci kada sa tim istim ljudima treba pričati kao čelnicima država NATO.“
„Crna Gora ima tri izbora da osigura svoju bezbjednost – ulazak u NATO, neutralnost i savez sa nekim drugim. S obzirom na to gdje se nalazimo, priča da Crna Gora može biti neutralna je neozbiljna, prvenstveno prema našoj djeci. Nije ozbiljno da njima ostavimo državu koja je kao „sirak tužni bez igđe ikoga“. Ideja neutralnosti je utopija i ona je u slučaju Crne Gore, jednaka nebezbjednosti. To je i obmana građana jer su njeni zagovornici svjesni da ovakva Crna Gora kroz neutralnost, ne može osigurati svoju bezbjednost. Oni koji to pričaju u suštini žele ovu treću varijantu“, poručio je prvi čovjek VCG.
On i drugi učesnici tribine – potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ambasador Slovačke František Lipka, gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i direktor CEMI-ja Zlatko Vujović, ponovili su više-manje poznate stavove zašto po njima, Crna Gora treba da uđe u NATO.
Lipka je ocijenio da je „Crna Gora jedina zemlja u Evropi koja je ozbiljan kandidat za NATO“ i poručio da Slovačka snažno podržava naš ulazak u Alijansu, dok je Vujović upozorio da staus neutralnosti koju su formalno garantovale i velike sile uključujući i Rusiju, te snažna sopstvena vojska, nisu spasili Ukrajinu da joj dio teritorije bude okupiran, a dio pod kontolom proruskih pobunjenika.
On i Samardžić indirektno su poručili da je ulazak u NATO jedina efikasna odbrana od toga da obala Crna Gore sutra eventualno ne postane novi Sevastopolj na Krimu ili Tsartus u Siriji gdje Rusija stacionira svoje ratne brodove.
„Crna Gora je jedina obala na zapadnom Mediteranu od Portugala do Turske koja nije pod NATO kišobranom i njihov je interes da i taj dio kontrolišu“, kazao je Samardžić.
Na opasku novinara „Vijesti“ da je neukusno da među promoterima NATO danas u Crnoj Gori budu i oni koji su 1999. ratovali protiv Alijanse, Samardžić je kazao da je tačno da je on kao oficir tadašnje RM Vojske Jugoslavije učestvovao u tom sukobu.
„Ja jesam ratovao 1999. protiv NATO-a i ja ne priznajem da je iko tada mrzio NATO više od mene. Ja sam vojnik i ja ne donosim odluku kada će i sa kim zemlja stupiti u rat, ali onog trenutka kada stupimo u rat, mene ne interesuje ko je na drugoj strani i ja ću pružiti sve od sebe da branim zemlju i to sam radio 1999. Znate dobro gdje sam tada bio, ali ja ne razmišljam emocijama, već razumom. I mi u ovoj priči o integracijama, treba da isključimo emocije i opredjeljujemo se razumom“, kazao je načelnik Generalštaba.
Na naše pitanje kako se u koncepciju vladavine prava koja je jedan od uslova za ulazak Crne Gore u NATO uklapa činjenica da je na dužnosti načelnika Generalštaba već sedam ipo godina, znatno duže nego što to dozvoljava član 90. Zakona o VCG, Samardžić je odgovorio da to nije pitanje za njega, već za one koji su ga tu postavili.
„O tome ne odlučujem ja, već predsjednik države,predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade, na predlog ministra odbrane“, poručio je admiral Samardžić.
Bonus video:
