Ulaskom u NATO Crna Gora će osigurati ne samo stabilnost i sigurnost države već i potencijalnih investitora koje će privući, poručila je ambasadorka Hrvatske Ivana Sutlić Perić.
Ona je na tribini o NATO-u koju je organizovalo udruženja penzionera Danilovgrada u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Komunikacionim timom za članstvo u Alijansu, ocijenila da je Crna Gora napravila toliko puno toga da ne bi mudro od Alijanse da ove godine ponovi odluku iz Kardifa, kada nije pozvana u člnastvo.
Sutlić Perić je navela da je Crna Gora svojim radom, znanjem i domoljubljem stvorila pretpostavku da je na pragu ulaska u savez najprogresivnijih država svijeta.
“Trud svakog od vas će se isplatiti kada Crna Gora ulaskom u NATO osigura ne samo stabilnost i sigurnost države već i stabilnost potencijalnim investitorima koje će privući”, poručila je Sutlić Perić.
Ona je kazala da je Hrvatskoj članstvo u NATO privuklo znatno ozbiljniji kapital, jer on ne dolazi tamo gdje nema budućnosti i profita koji proizilazi iz sigurnosti.
Prema njenim riječima, Crna Gora se kreće naprijed.
“Grna Gora je pokazala, u godinama nakon obnove nezavisnosti, ne da je sposobna brzo koračati već da je spremna koračati džinovskim koracima”, ocijenila je Sutlić Perić.
On je dodala da je članstvo Crne Gore u NATO interes i Hrvatske.
“Crna Gora je jedina država koja izlazi na Jadransko more, a da još nije članica Alijanse,a budući da se ekonomije dvije države baziraju na turizmu, to što ulazi u sistem najsigurnijih destinacija može samo dovesti još više gostiju i još više investitora”, pojasnila je Sutlić Perić.
Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević kazao je da, po pitanju integracija u Alijansu, postoji mnogo nedoumica i zlonamjernih interpretacija šta taj savez znači Crnoj Gori i zašto je to put kojim ona treba da ide.
On je naveo da da je Crna Gora, od obnove nezavisnosti članstvo u Evropsku uniju i NATO definisala kao prioritete.
Garčević je podsjetio da ove godine Crna Gora ima šansu za poziv.
Crna Gora, kako je podsjetio, dobila je program koji se sastoji iz četiri oblasti - reforma odbrane, reforma bezbjedonosnog sektora, podrška javnosti i vladavina prava.
"U ovom trenutku, reklo bi se, da su prve dvije oblasti zatvorene i da se smatra da smo tamo ispunili kriterijume", pojasnio je Garčević.
Prati se, kako je dodao, napredak u vladavini prava o kom će NATO odlučiti na osnovu izvještaja Evropske komisije.
Garčević je kazao da primjer neutralnih država ne može važiti za Crnu Goru, jer su one to postale zahvaljujući specifičnim političkim i istorijskim okolnostima.
"Možemo samo da gledamo one koje si imale iste okolnosti kao mi i jedino na taj način možemo da idemo istim putem ako želimo da stignemo na isti cilj", precizirao je Garčević.
Aspiracija Crne Gore u tom smislu, kako smatra, su države koje su prošle tranziciju od socijalističkog režima ka sistemu parlamentarne demokratije.
Garčević je pojasnio koristi članstva koje se ogledaju u dugoročnoj stabilnosti i bezbjednost, očuvanju teritorijalnog integriteta, što su preduslovi za dugoročni ekonomski razvoj države.
"NATO nije finansijska institucija, on ne daje kredite, ali sve analize pokazuju da članice, čiji primjer želimo da slijedimo, nakon pet, šest godina bilježe povećan priliv stranih direktnih investicija i povećan privredni rast", podsjetio je Garčević.
To se, kako je pojasnio, dešava zato što potencijalni investitori države članice smatraju sigurnom za plasman kapitala.
Garčević smatra da, po pitanju izdvajanja sredstava za odbranu, NATO košta koliko i neutralnost. “To se kreće od 1,5 do dva odsto BDP”, precizirao je Garčević.
On je naveo da Crna Gora sada izdvaja oko 42,5 miliona eura za bezbjednost. “Našom strategijom predviđen je blagi rast izdvajanja za odbranu, i on će pratiti kako rast BDP tako i poželjni nivo po dva odsto izdvajanja”, rekao je Garčević.
Ali, kako je kazao, članstvom u NATO država postaje dio kolektivnog sistema odbrane, zaštićena je i sa partnerima zajedno planira odbranu.
Garčević je kazao da bi za neutrlnost država morala da razvije totalni sistem odbrane koji imaju bogate države kao sto je Austrija ili Švajcarska.
“Ako budemo tako radili morali bi da kupimo avione, povećamo broj vojnika otprilike tri puta, kupimo avione, razvijemo mornaricu”, precizirao je on.
Prema njegovim riječima, sve to kad se izvede, dok se dođe na nivoa koji mora da se održi mora se uložiti između 100 i 150 miliona eura godišnje za vojsku.
“Da li je bolje 45 ili 150 miliona eura”, uptao je Garčević.
Druga je opcija, kako je naveo, nepostojanje vojske gdje bi od druge države koja je vojno i ekonomski jaka tražili da bude garanter.
“Ukoliko imate tu opciju u vidu vi morate da potražite ko će biti vaš garant stabilnosti, u ovom trenutku to može da bude samo pet ili šest država po svojoj ekonomskoj snazi i svaka od njih je članica Alijnse izuzev Rusije”, kazao je Garčević.
On je dodao da je ta opcija validna, ali da sumnja da je nešto što će dugoročno donijeti prosperitet i sigurnost na Balkanu.
Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević kazala je da ono što se svakodnevno čuje daje za pravo da vjerujemo da je Crna Gora na dobrom putu i da je pred vratima NATO-a.
“Mislim da smo to zaslužili radom i rezultatima ne samo u ovom dijelu već i u vladavini prava i drugim oblastima, ali nam predstoji dalja implementacija zakona, borba protiv korupcije i organizovanog kriminla i dalje sprovođenje zakona”, kazala je Kovačević.
Predsjednik udruženja penzionera Danilivgrada Drago Kovačević kazao je da se nada da će o temi NATO integracija biti upoznati svi penzioneri u Crnoj Gori.
Prema njegovoj ocjeni, ova je tribina uspjela.
Na pitanje šta Vlada preduzima da zaustavi protiv-ustavno djelovanje Pravoslavne crkve na putu Crne Gore u NATO, Garčević je kazao da postoji interes drugih država da Crna Gora ne postane članica Alijanse.
“Mi pratimo šta se dešava i svejsni smo eventualnih kanala uticaja koji se mogu koristiti”, dodao je on.
On je podsjetio da je Vlada najviše usmijrena da ukaže na prednosti članstva i da na taj način pokaže zato je za državu to pravi put.
“Mi ne želimo da otvaramo nove konrontacije i nova polja sukoba”, zaključio je Garčević.
Bonus video:
