Potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović (DPS) samoinicijativno je “raspisao oglas” u kojem je pozvao zaposlene u stručnoj službi parlamenta da se prijave za rad u Sekretarijatu Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, što uključuje rad u svih 14 pododbora.
Prema informacijama “Vijesti” iz više izvora u parlamentu na Kolegijumu predsjednika parlamenta Ivana Brajovića (SD) o ovom oglasu Gvozdenovića nije bilo riječi.
Gvozdenović je u mejlu koji je uputio skupštinskoj administraciji objasnio da im ne treba radno iskustvo u vezi sa temom izbornog zakonodavstva, jer se on uvjerio u prethodne dvije godine u parlamentu da su službenici “potpuno osposobljeni za praktično univerzalni rad”. Potpredsjednik parlamenta je objasnio i da im sljeduje naknada na mjesečnom nivou.
“Sugerišem da vam neki autoograničavajući faktor ne bude, možda, činjenica da radite u organizacionoj jedinici ili (stalnom) skupštinskom odboru koji (na prvi pogled) nema dodirnih tačaka sa zadacima Odbora. Podsjećam, da je osim ključnog zadatka, kakav je dalja reforma izbornog zakonodavstva jedan od glavnih zadataka odbora i unapređenje opštih ambijentalnih poslova u kojim će se održavati izbori. Tokom ove dvije godine rada u Skupštini bio sam u prilici da upoznam veoma mnogo kvalitetnih službenika koji su usavršavanjem, tokom obrazovnog procesa, kao i iskustvom koji su stekli na radu, potpuno osposobljeni za praktično univerzalan rad i siguran sam da mnogi mogu na pravi način realizovati zadatke koji budu pred svima nama”, naveo je Gvozdenović u mejlu u koji “Vijesti” imaju uvid. Mejl je prosijeđen u utorak veče,a rok za prijave je istekao juče.
“Vijesti” juče nije uspjele da dobiju komentar od Gvozdenovića u vezi sa njegovim pozivom, jer nije odgovarao na telefonski poziv i poruku. Nije odgovorio ni potpredsjednik Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva Strahinja Bulajić (DF) kome je bilo namijenjeno pitanje da li je upoznat sa planom Gvozdenovića.
Gvozdenović je skupštinskoj administraciji objasnio da su ciljevi formiranja tog odbora optimizacija sveukupnog ambijenta u kome će se održavati naredni izbori ciklus, implementacija preporuka OEBS/ODIHR-a povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih 2018. godine, implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, te da će stručne, tehničke i administrativne poslove za rad odbora obavljati Sekretarijat odbora.
“S obzirom na širok spektar zadataka koji su pred odborom, a uvažavajući kadrovske kapacitete i kvalitet koji imamo u Službi Skupštine, kao neko ko je izabran da predsjedava odborom, pozivam zainteresovane za rad u Sekretarijatu odbora da se prijave i u prijavi kratko dostave pismo kojim obrazlažu želju da budu dio odbora. Sve prijave koje, uz kratko pismo kojim predstavljate razloge zbog kojih želite da budete dio odbora možete poslati na moj mejl i na mejl generalnog sekretara sekretara imajući u vidu da se sekretarijat formira u skadu sa Poslovnikom Skupštine”. naveo je Gvozdenović.
Prema parlamentarnoj proceduri, kada su ranije formirani privremeni odbori ili radne grupe o njihovom radu se odlučilavalo na Kolegijumu predsjednika parlamenta.
“Vijesti” su tražile od kabineta Brajovića juče i zvaničnu potvrdu da li je bilo rasprave na Kolegijumu o oglasu Gvozdenovića, ali odgovor nije stigao.
Pitanja za predsjednika parlamenta su se odnosila i na to koliko će službenika da učestvuje u radu novog odbora, kolike će im biti mjesečne nadoknade, da li u budžetu parlamenta postoji novac za tu namjenu...
Hoće li poštovati Zakon o zaradama u javnom sektoru?
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” planirano je da poslanici koji učestvuju u radu Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva dobijaju mjesečnu nadoknadu. Ako se ta namjera realizuje, to bi bilo kršenje Zakona o zaradama u javnom sektoru. Tim zakonom, sve nadoknade za rad u odborima su ukinute, a poslanicima su naknade koje su ranije primali za članstvo u radnim tijelima uračunate u mjesečnu zaradu.
“Vijesti” su i o ovom pitanju tražile odgovor od Brajovića.Povećavaju broj službenika i njihove troškove
Od konstituisanja novog saziva Skupštine krajem 2016. broj službenika i namještenika povećan je za oko 10 procenata, iako je država proklamovala smanjenje zaposlenih u javnoj upravi, a Evropska komisija u izvještajima insistirala na njenoj depolitizaciji. Predsjednika Skupštine, potpredsjednike i 81 poslanika trenutno prati 210 službenika, zvanični su podaci dostavljeni ranije”Vijestima” iz parlamenta.
Skupština je u prvoj polovini godine raspodijelila 180 hiljada eura za stambene kredite službenika u parlamentu, iako to nije predviđeno budžetom za 2018. Među službenicima koji su dobili kredite ima i onih koji su u imovinskim kartonima prijavili da imaju najmanje dva stana. Oglas za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja raspisan je u januaru, a za dodjelu kredita bilo je namijenjeno ukupno 300 hiljada eura. Prema informacijama
“Vijesti”, naknadno je podijeljeno još oko 100 hiljada eura, bez jasnih kriterijuma. U budžetu parlamenta za 2018. godinu za rad administracije je predviđeno 4,9 miliona eura, ali među budžetskim stavkama nema novca planiranog za kredite zaposlenima. Parlament nije ni donio novi akt o sistematizaciji, iako je zakonski rok davno istekao.
Bonus video:
