Da li zbog iskustva ili nedostatka konkurencije, na ključnim pozicijama obavještajnog, policijskog i tužilačkog resora u Crnoj Gori su kadrovi starije dobi.
U godini kad se očekuje Izvještaj Evropske komisije i Savjeta ministara zemalja članica NATO-a, gdje su rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ključni, njihovo znanje, dobre namjere ili neznanje i lojalnost vrhuški DPS-a, biće od presudnog značaja.
Pitanje starosne dobi otvorio je izbor Dejana Peruničića za šefa ANB-a. Nakon što je objavljeno da je bivši direktor Boro Vučinić odlukom premijera Mila Đukanovića sklonjen sa dužnosti, na njegovo mjesto je postavljen Peruničić. On je doveden, takođe, po premijerovoj odluci i to iz penzije. Penzioniosao se prije nekoliko godina sa mjesta šefa operative ANB-a i tako iskoristio privilegiju beneficiranog radnog staža.
U međuvremenu je promijenjen Zakon o ANB-u kako bi se služba očistila od takozvanih kompromitovanih kadrova, pa su oni koji su navršili 50 godina i imali 25 godina staža, otišli.
Peruničić je najprije kao šef operative bio nezakoniti v.d.direktora, pa onda zakoniti nakon što je postavljen na to mjesto na osnovu izmjena zakona koji je počeo da važi počekom marta. I sve to po premijerovoj odluci.
Iako su opozicioni poslanici,među kojima su najglasniji bili Velizar Kaluđerović (samostalni poslanik) i Nebojša Medojević (DF) tvrdili da se krše propisi zbog „odanog saradnika Mila Đukanovića“, Vlada se nije obazirala na to. Skupština je u petak podržala predlog Vlade.
U Vladi, kao i u Fondu penzionog osiguranja, tvrde da u ovom izboru nema ničeg spornog.
„Polazeći od činjenice da važeći propisi iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja utvrđuju pravo korisnika starosne penzije da zasnuje radni odnos, i da po prestanku tog zaposlenja ostvari pravo na ponovno određivanje penzije, kao i da je primjena odredbi Zakona o ANB-u koje se odnose na ostvarivanje starosne penzije bila ograničena do 1. maja 2015. godine, ne postoje smetnje da se predloži imenovanje Dejana Peruničića za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost,“ navodi se u odgovoru Vladinog Biroa za odnose s javnošću.
Slično je objašnjenje i iz kabineta Dušana Perović, direktora Fonda PIO.
„Zakonom o penzijskom i invalidskog osiguranja data je mogućnost da korisnik starosne penzije koji se zaposli, odnosno obavlja samostalnu djelatnost ima pravo, po prestanku tog zaposlenja, odnosno obavljanja te djelatnosti, na ponovno određivanje penzije, ako je bio u osiguranju po ovom zakonu najmanje godinu dana. Iz naprijed izloženog proizilazi da, zaposlenje korisnika starosne penzije nije u suprotnosti sa odredbama Zakona,“ piše u odgovoru.
U mirovini bi mogao, da hoće, da uživa i direktor Uprave policije Slavko Stojanović. On po „sili zakona“, odnosno zbog 67 starosti i najmanje 15 godina staža, to ne mora. Stojanović, kako je objavljeno na sajtu UP, ima 56 godina, a ne manjka mu radnog iskustva jer radi od 1977.godine U odgovoru Službe za odnose s javnošću MUP-a podsjećaju na taj član zakona i navode:”Nijesu ispunjeni uslovi za penzionisanje po sili zakona”. Ako nastavi da uživa ministrovu podršku, za šta je u Skupštini dobio javno uvjerenje pretpostavljenog Raška Konjevića, Stojanović može još 10 godina da se bori protiv kriminala i korupcije.
Dio aktivista NVO, kao i poslanika u Skupštini, u razgovoru za „Vijesti“ navodi da ne vidi ništa sporno u tome što su udarne pesnice države osijedjele.
„Ne znam šta bi mogao da zaključim iz toga. Sve dok se ne steknu uslovi za penziju oni imaju puno pravo. I (lideru Demosa Miodragu) Lekiću su prebacivali godine, a to je pogrešno,“ rekao je „Vijestima“ predsjednik UO CEMI Zlatko Vujović.
Iz tužilaštva navode da VDT Ivica Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić „nijesu stekli osnov za penziju“.
Vrhovni tužilac se u Skupštini u više navrata obavezao da će raditi svoj posao kako treba jer je,kako je tvrdio, upravo zbog Poglavlja 23 i ostavio lagodniju fotelju sudije Vrhovnog suda. I Katnić, najavljivan kao crnogorski Eliot Nes, nema dilemu. On je prije nedjelju dana poslanicima na Odboru za antikorupciju poručio da njegovo odjeljenje ima kapaciteta i volje da stane na put korupciji i organizovanom kriminalu, navodeći da to nije parola,jer je u suprotnom spreman da podnese odgovornost.„Nijesam ovdje zbog političke karijere, već da izvršim zadatak”, rekao je on, nakon prozivki opozicionih poslanika, posebno Koče Pavlovića (DF) da pet godina traje izviđaj u slučaju korupcije u privatizaciji Telekoma.
Nimanbegu i Đeljošaj nijesu dali glas
Podršku direktoru ANB-a nisu dali poslanici albanskih stranaka Nik Đeljošaj i Genci Nimanbegu. Đeljošaj (Albanska alternativa) je glasao protiv, a razloge toga saopštiće narednih dana. Genci Nimanbegu (Forca) kaže da je bio uzdržan jer „nije imao nikakve informacije o kandidatu“.Upitan kako komentariše činjenicu da su nosioci borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala pred penzijom, on je rekao:“Može se tumačiti i da je to znak da mlađi ili nisu imali priliku da se dokažu ili su odlučili neki drugi razlozi. Ja nisam glasao za izbor VDT-a jer su u nekim postupcima, dok je g.Stanković bio predsjednik Višeg suda, nepravedno osuđeni neki građani Malesije i jer, činilo mi se, nije bilo dovoljno energije kod kandidata“, rekao je Nimanbegu.
Provjerena kadrovska rješenja su i dalje tu da bi produžavala naše agonije i tragedije
„Vlast nema nikakvu želju za osveženjem, odnosno za ljude koji dolaze sa nekim drugim mentalnim sklopom i koji su izrasli i edukovali se u drugačijem političkom i socijalnom ambijentu. Samim tim uvijek biraju provjerene kadrove, koji su dobro ispratili njhove poslove i u prethodnom periodu, vjerovatno na taj način znajući da će nastaviti da dokazuju lojalnost i da neće preduzimati mjere koje bi na bilo koji način mogli da ih ugroze. Osim onog što služi za njihove dnevne ili nedjeljne političke obračune. I izbor šefa ANB-a je tragedija jer upravo je NATO insistirao na osvježenjima, drugačijim kadrovima, ljudima koji nisu bili dio sistema koji je proizašao iz UDBE.
Sa ovim rješenjem ANB je potvrdio da ostaje jedna obična partijska ćelija, koja ima cilj da prisluškuje i provocira i proganja kritičare vlasti, a ne da se bori protiv ljudi koji nanose žestoke ekonomske probleme Crnoj Gori, kriminalce koji su se ovde odomaćili.
Što se tiče tužioca, vidi se kakva je situacija, realno je da se nijedan značajniji slučaj nije rješio, sve je u procedurama...Da je makar neki riješen na način da je odbačen i to bi bilo nešto.
Ali držanjem stvari u fioci i prolongiranjem, oni samo postaju saučesnici režima i ne treba imati iluzija da takvi kadrovi služe za produženje naše političke agonije,“ smatra potpredsjednik URA samostalni poslanik Dritan Abazović.
Bonus video:
