Članstvo Crne Gore u NATO-u donijelo bi građanima velike ekonomske koristi, a broj investicija iz država članica bi bio uvećan, ocijenjeno je na blogu kompanije Fidelity consulting.
“Možemo biti ponosni na činjenicu da se Crna Gora našla na investicionim mapama moćnih investitora iz EU, SAD, Kanade, Azije (UAE, Kina, Azerbejdžan, Japan), Australije, što znači da je crnogorski okvir za privlačenje stranih investicija pravilno postavljen”, navodi se u blogu kompanije koja se bavi odnosima sa bankama, upravljanjem finansijama i poslovnim savjetovanjem.
Iskustvo država koje su nedavno postale članice NATO-a pokazalo je, kako se navodi, da bi Crna Gora članstvom u NATO-u dodatno povećala investicije iz država članica Alijanse.
“Nove investicije znače i nova radna mjesta, nova znanja koja će usvajati od investitora kao i nove prihode za crnogorske kompanije”, navodi se u blogu.
Učlanjenjem Crne Gore u NATO savez, kako piše, crnogorske kompanije bi mogle da učestvuju na tenderima NATO-a koji ima godišnji budžet od preko 700 milijardi dolara.
U tom tekstu se podsjeća da je ukupni godišnji crnogorski budžet 1,3 milijarde eura, što je “preko 500 puta manje od godišnjeg budžeta NATO-a”.
Otvaranjem tog tržišta za Crnu Goru i čestvovanjem na tenderima, crnogorske kompanije bi snažnije ulagale u rast i razvoj, što bi, kako se navodi, u dužem roku dovelo do većih plata i novih radnih mjesta.
“Veće plate u sadašnjosti znače veće penzije u budućnosti, što je posebno važno za sadašnje ali i buduće penzionere. Za Crnu Goru otvaranje novih radnih mjesta od presudnog je značaja u cilju jačanja ukupne naše ekonomije ali i standarda svakog građanina ponaosob”, kaže se u blogu.
Očekuje se, kako se navodi, da se ulaskom Crne Gore u NATO poboljša i kreditni rejting države, što znači da će se privreda i građani zaduživati po nižim kamatnim stopama.
Ulazak Crne Gore u NATO, kako je pojašnjeno, ne bi značio prestanak ruskih investicija u crnogorsku ekonomiju, zbog tržišne logike kapitala.
“Uprkos krizi u odnosima, evropske banke su i dalje prisutne u Ruskoj Federaciji i podržavaju kompanije i građane kroz kreditne aranžmane koji iznose preko 200 milijardi eura. Evropske kompanije koje su članice NATO-a investirale su u Rusiju preko 60 milijardi dolara 2013. godine”, objašnjeno je u blogu.
Neutralnost, kao legitimna opcija, kako je ocijenjeno, u ekonomskom smislu nema opravdanja.
“Iskustva evropskih država koje su neutralne i neuporedivo ekonomski snažnije od Crne Gore (Austrija, Švedska, Finska, Irska i Švajcarska) pokazuju da su sredstva koja one izdvajaju za vojni budžet (koji je stub neutralnosti) izuzetno visoka”, naovodi se u blogu.
Crna Gora bi, kako piše, morala ulaže značajno veća sredstva u vojni budžet nego sad.
“Procjene govore da bi morali da izdvajamo dodatnih 150 miliona eura godišnje, što bi za posljedicu imalo smanjenje troškova na drugim stranama u našem budžetu, prvenstveno na optimizaciji broja zaposlenih u državnoj upravi, dodatno smanjenje ionako niskih penzija, kao i smanjenje kapitalnih investicija koje se finansiraju iz budžeta”, kaže se u blogu.
U tom dokumentu se zaključuje da su, sa ekonomskog aspekta, stvari prilično jasne.
“Ako želite veće plate, veće penzije, nova radna mjesta za sve, a posebno za visokoobrazovani kadar, manje kamatne stope, manje mjesečne rate kredita, dugoročni prosperitet, pravnu i ekonomsku sigurnost, više investicija iz zemalja koje su članice NATO - učlanjenje Crne Gore u NATO savez je od presudne važnosti za jačanje ukupne crnogorske ekonomije”, navodi se u tekstu.
Bonus video:
