Crna Gora otvorila je danas pregovore u poglavljima 16 - Porezi i 30 - Vanjski odnosi, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu. U pregovorima sa Evropskom unijom (EU) Crna Gora do sada je otvorila 18 poglavlja, od kojih su privremeno zatvorena dva. Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač, Aleksandar Andrija Pejović, ocijenio je da činjenica da je Crna Gora otvorila poglavlje Vanjski odnosi, potvrda je da država ima kapacitete u toj oblasti. Na pitanje šta će biti najveći izazov u pregovorima u tom poglavlju, Pejović je odgovorio da iskustva Hrvatske i drugih zemalja u pregovorima o tom poglavlju ukazuju da je najzahtjevnije bilo usklađivanje s pravnom tekovinom EU u oblasti bilateralnih trgovinskih sporazuma. "Olakšavajuća okolnost u našem slučaju je ta da nakon obnavljanja nezavisnosti svi sporazumi o slobodnoj trgovini, kao i bilateralni investicijski sporazumi i sporazumi o ekonomskoj saradnji koje Crna Gora primjenjuje sadrže otkaznu klauzulu danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji", rekao je Pejović agenciji MINA. On je ocijenio da se članstvom u EU Crnoj Gori povećavaju šanse za izvoz, kako u Uniju, tako i u treće zemlje. On je rekao da će ukidanjem graničnih kontrola prema EU, crnogorski privrednici uštedjeti vrijeme i troškove poslovanja, a smanjivanjem trgovinskih barijera Crna Gora će postati još atraktivnija destinacija za priliv stranih direktnih investicija. "S druge strane, nakon stupanja u članstvo, Crna Gora će, kroz primjenu trgovinskih sporazuma koje je EU potpisala s trećim državama, imati pristup tržištima Centralne i Latinske Amerike, Afrike ili Mediterana", rekao je Pejović. On je kazao da je ono što je posebno značajno za građane je da će, usljed konkurencije na tržištu, imati na raspolaganju veći izbor proizvoda i usluga iz zemalja članica EU, uz niže cijene i veći izbor kvaliteta. "Kad je riječ o razvojnoj politici EU, kroz ovo poglavlje se omogućava crnogorskim privrednicima da svojim ulaganjima pomognu razvoj trećih zemalja, što će s druge strane podstaći plasman i vidljivost crnogorskih roba i usluga na tržištima tih zemalja", rekao je Pejović. On je naveo da će osvajanje novih tržišta biti promovisane vrijednosti koje su karakteristične zaCrnu Goru i da će je definisatikao ozbiljnog takmičara na evropskom i svjetskom tržištu. Pejović je rekao da se u sklopu poglavlja Vanjski odnosi ostvaruje efikasna i brza saradnja između državnih službi civilne zaštite u slučajevima vanrednih situacija. "Ona podrazumijeva udruživanje resursa kojima raspolažu zemlje članice, kao što su transport, oprema, medicinski timovi, itd. u slučaju nastanka prirodnih, tehničko-tehnoloških i drugih opasnosti", ocijenio je Pejović. On je kazao da se nakon otvaranja poglavlja Vanjski odnosi Crna Gora obavezuje da će najkasnije danom pristupanja EU otkazati ili uskladiti postojeće međunarodne sporazume koji sadrže elemente trgovinske politike i započeti primjenu trgovinskih sporazuma koje je s trećim državama sklopila EU. Prema njegovim riječima, potrebno da Crna Gora unaprijedi kontrolne mehanizme u spoljnoj trgovini robom dvostruke namjene - roba koja se može koristiti kako u civilne tako i u vojne svrhe. Pejović je objasnio da se od Crne Gore očekuje da unaprijedi zakonodavni i institucionalni okvir za učešće i sprovođenje razvojne politike i humanitarne pomoći EU. "U tom dijelu je potrebno da definišemo vlastitu razvojnu politiku, odredimo prioritetne sektore i zemlje partnere u razvojnoj saradnji. Kad je riječ o humanitarnoj pomoći, bićemo u obavezi da koordiniramo svoje humanitarne intervencije s EU", rekao je Pejović. On je rekao da je u tom pogledu važno istaći da je Crna Gora već postala članica EU Mehanizma za civilnu zaštitu čime su se stekli uslovi da u slučaju nepogoda koristimo ljudske i materijalne resurse drugih država članica. Pejović smatra da je to od velikog značaja za građane Crne Gore jer omogućava kvalitetniju zaštitu u slučaju prirodnih nepogoda, požara, tehničko-tehnoloških nesreća, hemijskih, bioloških, nuklearnih i radioloških kontaminacija. "Više je primjera u kojima su EU i države članice udružile finansijska sredstva, materijalnu i tehničku pomoć za stanovništvo ugroženih područja. Najsvježiji primjer humanitarne pomoći EU je podrška pružena tokom prošlogodišnje poplave u državama iz našeg susjedstva", rekao je Pejović.
Bonus video:
