Poslanici su danas završili raspravu o Predlogu zakona o Ustavnom sudu, kojim je predviđena finansijska nezavisnost tog suda.
Ministar pravde Duško Marković kazao je da Predlog zakona predstavlja krunu napora Ministarstva i Radne grupe, i da rad na zakonu, koji je trajao više od godinu, dovoljno govori o posvećenosti i odgovornosti svih koji su učestvovali na pripremi tog akta.
On je rekao da je jedna od najznačajnijih novina finansijska samostalnost Ustavnog suda, što je, dodao je, u pravcu jačanja nezavisnosti tog Suda.
Značajna novina su, kako je rekao, i odredbe o izuzeću sudija, uvedene u cilju jačanja principa nepristrasnosti suda.
Predviđeno je da, kada sudiji Ustavnog suda prestane funkcija zbog isteka mandata, a Skupština ne izabere sudiju, parlament istovremeno donosi odluku o prestanku funkcije sudiji kome je istekao mandat i odluku da nastavlja da vrši funciju do izbora novog sudije, ali ne duže od jedne godine.
„Da ne bi došli u situaciju da, zbog nemogućnosti izbora u parlamentu, nemamo Ustavni sud, što bi bilo neprihvatljivo i neodgovorno za državu u cjelini“, dodao je Marković.
Novim zakonom o Ustavnom sudu predviđeno je da parlament ubuduće neće tražiti mišljenje Skupštine prije odlučivanja o ustavnosti pojedinih zakona. To je urađeno, kako se navodi, na osnovu sugestije Venecijanske komisije.
Poslanica Demokratske partije socijalista, Zorica Kovačević najavila je da će ta stranka podržati Predlog zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.
Ona je kazala da je osnovni motiv za donošenje novog zakona potreba za bližim regulisanjem dejstva odluka Ustavnog suda i odredbi koji uređuju postupak po ustavnoj žalbi, u skladu sa međunarodnim standardima.
„Imajući u vidu da je zakon već dva puta mijenjan bilo je cjelishodnije izraditi novi nego ga mijenjati“, kazala je Kovačević.
Ona je navela neke njegove novine.
„Odredbe o postupku izbora sudija Ustavnog suda izmijenjene su u odnosu na prethodni Zakon, u smislu slobode kandidata da se prijavi na javni oglas oba predlagača, jer je prethodno ocijenjeno kao ograničavajuće a potencijalno je moglo dovesti kandidata u neravnopravni položaj“, kazala je Kovačević.
Kako je dodala, novina je odredba o izuzeću sudija u cilju principa nepristrasnosti suda koje se odnose na izuzeće, kao što je srodstvo ili lična ili profesiionalna nezainteresovanost za predmet postupka.
„Ustavna žalba se može podnijeti i prije iscrpljivanja pravnih sredstava ako podnosilac ustavne žalbe dokaže da pravno sredstvo na koje ima pravo ne bi bilo djelotvorno. Propisano je da se ustavna žalba podnosi u roku od 30 dana“, navela je Kovačević.
Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radulović kazao je da u oblasti pravosuđa u Crnoj Gori nije problem u zakonima, već u načinu na koji se oni primjenjuju.
Prema njegovim riječima, Prijedlogom zakona o Ustavnom sudu jeste popravljen određeni broj normi, ali se time, kako je naveo, u Crnoj Gori stalno stvara privid kako nešto ne funkcioniše jer zakon nije dovoljno dobar.
„Donošenjem novih zakona traži se alibi za nepostojanje mjerljivih rezultata u reformama i jačanju vladavine prava“, kazao je Radulović.
Radunović je ukazao na značaj činjenice da su određeni prijedlozi Vlade koji se odnose na rok za podnošenje ustavne žalbe i donošenje odluke promijenjeni tokom procedure.
„Ispolitizovanost Ustavnog i ostalih sudova je najveći problem u pravosuđu, a ne zakon“, rekao je on.
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, najavila je amandmane te stranke na Predlog zakona. navodeći da će se bazirati na finansijsku nezavisnost Ustavnog suda
Ona je, govoreći o ustavnoj žalbi koju građani treba da koriste zbog povrede ljudskih prava i sloboda, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava, podsjetila da ona nije ocijenjena kao djelotvorno pravno sredstvo u Crnoj Gori.
„Ono što je trebalo da doprinese ovom Predlogu je da stvorimo uslove sudijama Ustavnog suda da načinom na koji će raditi ubuduće od ustavne žalbe naprave djelotvorno pravno sredstvo kako bi se procesi što više završavali u Crnoj Gori a da što manje idu u Strazbur“, poručila je Jonica.
Ona je kazala da je sudijama Ustavnog suda odgovaralo da ne postoji rok o odlučivanju o žalbama jer ne žele da budu optuženi da ne rade i da kasne ali je rok definisan kao i produženi rok za dostavu žalbi.
Jonica je navela da treba učiniti sve da kako bi Ustavni sud postao instanca koja štiti ljudska prava i slobode građana ali i državu, kako se ne bi povećavao broj predstavki pred sudom u Strazburu.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, najavio je da će ta stranka podržati Predlpog zakona i kazao da će pokušati da amandmanima Akcije za ljudska prava poboljšaju taj akt.
On smatra da su ti amandmani suštinski neophodni da bi Ustavni sud postao djelotvorniji, efikasniji i transparentniji.
„Oni se odnose na to da treba da se pojača obaveza saradnje sa Ustavnim sudom davanjem ovlašćenja sudu da naloži oduzimanje dokumentacije u slučaju kada se izbjegava obaveza da mu se ona preda, i propisivanjem prekršaja za propuštanje saradnje sa sudom“, kazao je Popović.
Kako su naveli, javnost rasprave treba propisati kao pravilo, a ne kao izuzetak, kako je predloženo, da bi se unaprijedila transparentnost rada Ustavnog suda.
Kako je kazao, postupak izbora sudija nije dovoljno preciziran. „Predložene su i veće nadležnosti Ustavnog suda u odnosu na uklanjanje posljedica kršenja prava pojedinačnim aktom, radnjom ili propuštanjem u vidu odlučivanja o pravičnom zadovoljenju povraćajem u pređašnje stanje“, rekao je Popović.
Nezavisni poslanik Neven Gošović poručio je da Ustavni sud mora biti u potpunosti nezavistan od političke moći da bi ostvario svoju mogućnost kontrole.
On je kazao na značaj ustavne žalbe kojom bi Ustavni sud trebalo da zamijeni funkciju Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava i sloboda.
Primjena ustavne žalbe, kako je naveo, u Crnoj Gori do sada nije ostvarena, jer „ustavna žalba u Crnoj Gori ne predstavlja djelotvorno pravno sredstvo“.
Prema riječima Gošovića, za funkcionisanje Ustavnog suda neophodna je i njegova finansijska nezavisnost koja se ne ostvaruje tako što on slobodno raspolaže novcem koji mu je opredijeljen već tako što učestvuje u proceduri određivanja budžeta tog organa.
Draginja Vuksanović iz Socijaldemokratske partije najavila je da će ta stranka podržati predložene izmjene, uz amandmansko djelovanje na član 26.
Ona je poručila da predložene norme ne doživljava kao kozmetičke izmjene, već kao konkretna zakonska rješenja. Vuksanović je kazala da su vodili računa da se produži rok za podnošenje ustavne žalbe, i da je usaglašeno da to bude 60 dana.
Kako je rekla, uveden je i rok od 18 mjeseci za okončanje postupka.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore rekla je da treba razmisliti o tome da bi kriterijumi za izbor kandidata za Ustavni sud trebalo da budu drugačije postavljeni.
Ona je najavila da će pitanje rokova biti predmet amandmana te partije, navodeći da smatra da bi rok od 18 mjeseci za okončanje postupka trebalo da bude godina.
Jasavić je poručila da od pitanja obuhvaćenih Predlogom zakona zavisi put pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i NATO savezu.
Almer Kalač iz Bošnjačke stranke kazao je da je Predlog zakona u ovoj fazi pregovaranja sa Unijom prioritetno pitanje iz poglavlja 23 i da je predlog zakona osnova za efikasan rad Ustavnog suda.
On je rekao da će predložiti pojedina rješenja za koja smatra da treba da budu dio zakona, a koja se odnose na upoteebu jezika, kao i uređenje pitanja ko treba da vodi postupak pred Ustavnim sudom.
Kalač je ukazao i na pitanje razgraničenja nadležnosti Vrhovnog i Ustavnog suda.
Markovićev je, na pitanje Kalača je li dobro opredjeljenje da Ustavni sud može poništiti odluku Vrhovnog suda, rekao da smatra da jeste.
„Nema veće vrijednosti koje treba štiti u državi od ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca. Ako je odlukom Vrhovnog suda ugroženo ili povrijeđeno to pravo, Ustavni sud treba da to pravo zaštiti i poništi odluku Vrhovnog suda, ali samo u dijelu povrede ljudskih prava i sloboda, ne u meritumu da li ima dokaza da je neko izvršio ili ne krivično djelo“, naveo je on.
Marković, kako je rekao, ne misli da je Ustavni sud konsistuisan na način da bude poluga vlasti, navodeći da su članovi izabrani u prvom krugu dvotrećinskom većinom u parlamentu i da je glasala i opozicija.
„Vjerujem da smo došli do kredibilnog Ustavnog suda koji će biti sposoban da štiti Ustav države i garantuje ostvarivanje ljudskih prava i sloboda“, kazao je Marković.
Bonus video:
