Prvi konkretni rezultati borbe protiv kriminala i korupcije na visokom nivou očekuju se ove godine, zbog čega će biti i presudna u oblasti vladavine prava, smatraju u Centru za građanske slobode (CGS). Izvršni direktor Centra Sergej Sekulović, ocijenio je da se unutrašnja-politička pitanja koja su vezana za vladavinu prava, neraskidivo povezana i za spoljno-političke prioritete, pa se Crna Gora nalazi na velikom testu. “Ova godina možda je i presudna, ako se uzme u obzir činjenica da se očekuju prvi konkretni rezultati borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou i da će se testirati volja za adekvatnim jačanjem kapaciteta koji bi trebalo da omoguće kontinuitet ovih rezultata”, rekao je Sekulović agenciji MINA. On smatra da će se vidjeti koliko je Crna Gora dorasla za to i da li postoji iskrena i stvarna volja da otvaranjem i modernizacijom crnogorskog društva. Sekulović smatra da se kao nužno nameće obaveza da Crna Gora mora biti država koja počiva na demokratskim principima i koja građanima, njegovu ličnost, slobodu i dostojanstvo stavlja u svoj centar. On je ocijenio da je prošla godina bila dinamična, ako se posmatra sa pozicija stvaranja zakonodavnog i institucionalnog okvira, koji, u skladu sa akcionim planovima za pregovaračka poglavlja 23 i 24, treba da omoguće izgradnju ozbiljne državne organizacije koja je zasnovana na principima vladavine prava. Sekulović je rekao da su zbog objektivnih i subjektivnih razloga kasnili ciljevi i rokovi koji su predviđeni akcionim planovima, zbog čega su revidirani. “Prošlu godinu obilježio je i institucionalni konflikt po pitanju pravne prirode i dejstva ustavne žalbe, koji je doveo do, da se poslužimo diplomatskim rječnikom, pružanja ‘’dobrih usluga’’, od Venecijanske komisije”, naveo je Sekulović. On je rekao da su zaključci tog ekspertskog tijela dali za pravo onima koji su zastupali potrebu daljeg jačanja tog pravnog instituta, u odnosu na one koji su namjeravali da od ustavne žalbe kreiraju neku vrstu ‘’blijede kopije’’ strazburškog procesnog mehanizma za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. “Potrebna nam je ustavna žalba kao djelotvorno pravno sredstvo, pa u tom smislu očekujem i normativna određenja novog Zakona o Ustavnom sudu. Predmet posebnog interesovanja su bili i zakoni koji treba da omoguće efikasnu borbu protiv, prije svega, organizovanog kriminala i korupcije”, kazao je Sekulović. Prema njegovim riječima, nakon izbora VDT-a, izbor Glavnog specijalnog tužioca i njegovog tima je pitanje od posebne važnosti. Sekulović smatra da je glavna dilema da li Glavni specijalni tužilac i specijalni tužioci, treba da budu birani od kolegijalnog organa (tužilačkog savjeta), kome bi, u skladu sa ovakvom organizacionom odrednicom, primarno odgovarali za svoj rad, ili glavnu odgovornost za izbor i rezultate, treba prenijeti na VDT-a. “Čini se da je stepen povjerenja ili bolje rečeno nepovjerenja u odnosu na Tužilački savjet i vrhovno državno tužilaštvo odlučujući pri formiranju stava, što može javnost navesti na zaključak da unutar tužilačke organizacije postoji sukob, moguće i strateške prirode”, pojasnio je on. Sekulović je kazao da je mnogima iznenađenje da Venecijanska komisija sugeriše i treću mogućnost koja se ogleda u vezivanju Glavnog specijalnog tužioca primarno za Skupštinu, čime bi se pojačala demokratska kontrola i samostalnost u radu. “Ovakvo rješenje bi zahtijevalo ustavne promjene, što ga čini manje vjerovatnim od predhodnih modela, ali sužavanje nadležnosti Specijalnog tužilaštva i njihovo fokusiranje na suštinske potrebe našeg društva, uz vezivanje za predstavnički organ građana bio bi nesporan iskorak”, kazao je Sekulović. On je rekao da određene nedoumice postoje i u Nacrtu zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, koji, ocijenio je, pored brojnih unapređenja, u suštinskoj težnji i ratio legis-u, ide korak unazad od postojećih rješenja. Prema njegovim riječima, uvođenjem vremenske povezanosti između sticanja imovine i izvršenja krivičnog djela (po osnovu kojeg se vodi krivični postupak), Nacrt zakona odbacuje suštinu postojanja instituta proširenog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom. “Koja se oduzima ako se od optuženog za neko konkretno krivično djelo, ne može dokazati zakonitost sticanja imovine do koje se došlo finansijskom istragom što ne mora rezultirati podizanjem optužnice u odnosu na taj dio, i pažnja se usmjerava samo na sveobuhvatno otkrivanje i oduzimanje imovine koja je stečena konkretnim krivičnim djelom”, pojasnio je Sekulović. On je ocijenio da bi takvo rješenje predstavljalo korak unazad u smislu stvaranja normativnog okvira za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Kao i kod antikorupcijskog zakonodavstva, koje je primarno, kroz potrebu za obezbjeđenjem transparentnosti rada i procedura usmjereno na prevenciju ove pojave. Tako u ovom segmentu legislative, imamo rokove koji probijaju i ovu godinu, pa se potpuna normativno-institucionalna zaokruženost tek očekuje”, naveo je Sekulović
Bonus video:
