Rusija ne može ignorisati širenje NATO-a i približavanje ruskim granicama, poručio je ruski ambasador u Podgorici, Andrej Nesterenko, navodeći da Moskva ima dovoljno razloga da vjeruje da iza širenja Alijanse stoji priprema za novu konfrontaciju sa Rusijom. Nesterenko je u intervjuu agenciji MINA kazao i da je promišljanje o protivmjerama na pridruživanje Crne Gore sankcijama Evropske unije suvereno pravo Rusije, pa je, kako je rekao, „ne treba provocirati“. „Bilo koje širenje NATO-a i približavanje našim granicama ne možemo ignorisati u pogledu procjene rizika koji se javljaju po interese naše nacionalne bezbjednosti. Zar nam nakon pada Berlinskog zida nijesu pričali da neće biti širenja NATO-a na istok? Govorili su više puta na najvišem nivou. I praktično odmah je došlo do dva talasa proširenja“, rekao je Nesterenko. On je podsjetio na riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je nedavno na konferenciji za novinare rekao da se pojavio „u stvari virtuelni zid“, uključujući i sistem protivraketne odbrane blizu ruskih granica. „Zato ne vidimo razloge za uključivanje u Sjevernoatlantsku alijansu sve većeg broja zemalja, jer ima dovoljno razloga da se vjeruje u to da iza toga stoji priprema za novu konfrontaciju sa Rusijom“, kazao je Nesterenko. On je kazao da nema sumnje da će u slučaju da pristupi NATO-u, Crna Gora biti primorana da poštuje „korporativnu disciplinu“, i da u nekom momentu može biti dovedena u situaciju da na svojoj teritoriji mora da postavi određeno naoružanje ili komponente za njega, na primjer sistem protivraketne odbrane. „Koje će predstavljati stvarnu prijetnju interesima naše bezbjednosti. Ovu činjenicu naravno ne možemo zanemariti. Stoga zaključke o posljedicama po naše bilateralne odnose izvedite sami“, poručio je Nesterenko. On je rekao da, nažalost, nije bilo razgovora sa najvišim crnogorskim zvaničnicima, ni na jednom nivou, na temu pridruživanja Crne Gore sankcijama Evropske unije (EU) prema Rusiji. Nesterenko je rekao da su, na molbu Rusije, samo objasnili da, uzimajući u obzir nastojanja Crne Gore da se pridruži EU, je „takav korak apsolutno neophodan“. „Međutim, dodali su da „i dalje vole Rusiju“. Teško da se složimo sa logikom takvog „usklađivanja“. Štaviše, predstavnik EU u Podgorici Mitja Drobnič nekoliko puta javno je dovodio u pitanje neophodnost da se Crna Gora pridruži spomenutim restriktivnim mjerama prema Rusiji. Nijesam čuo bilo koje druge komentare iz Brisela tim povodom“, kazao je Nesterenko i dodao da je crnogorsko rukovodstvo navelo te razloge. „To nije bio izbor Rusije. A uzimajući u obzir obim rusko-crnogorske trgovine, to jednostavno začuđuje. Jer komponente za svemirske brodove i druge proizvode precizne nauke vi nama ne isporučujete“, ocijenio je Nesterenko. On je ukazao i na ocjenu ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igora Lukšića, koji je u Briselu izjavio da „je to bilo teško i zato što znamo kako je mukotrpno biti pod sankcijama ali da je za Crnu Goru takođe vrlo jasno da se ne može biti na dvije strane, sjedeti na dvije stolice, budući da je crnogorski strategijski prioritet članstvo u EU“. Takav pristup je, kako je dodao Nesterenko, dobio „vatrenu podršku američke ambasadorke u Podgorici, Su Kej Braun. Ona je, kako je kazao, u svom autorskom tekstu posebno naglasila da je „iz perspektive Sjedinjenih Američkih Država impresionirana značajnom liderskom ulogom koju je Crna Gora preduzela ove godine, posebno kada su u pitanju globalna pitanja uključujući sankcije Rusiji, zaustavljanje odliva ekstremnih boraca na strana ratišta širom svijeta i partnerstvo sa drugim zemljama pri glasanju u Ujedinjenim nacijama“. „Ipak promišljanje ruskih protivmjera jeste naše suvereno pravo pa ne treba nas provocirati“, kazao je Nesterenko. On je ocijenio da bilateralni odnosi Crne Gore i Rusije imaju pozitivan trend. „Znate da su oni stariji više od 300 godina i da je 2011. godine bio održan niz značajnih događaja povodom ovog jubileja“, rekao je Nesterenko. On je podsjetio da je 2011. godine Crnu Goru posjetio ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov i da je potpisan niz bilateralnih dokumenata. „Te godine je održana sjednica Međuvladinog Rusko-Crnogorskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju, koji je imao za cilj pojačanje ekonomskih veza dvije zemlje. Redovni su sastanci rukovodstva naših zemalja na različitim međunarodnim terenima“, kazao je Nesterenko. On je rekao da Crna Gora i Rusija stalno unapređuju ugovornu bazu odnosa u različitim sferama, usklađuju je sa trenutnim realnostima a njihovi predstavnici sastaju se i održavaju kontakte u različitim oblastima – kulturi, nauci i drugim. „Sprovode se parlamentarne razmjene. Raspoloženi smo za pun razvoj odnosa, uključujući i u oblasti ekonomije i investicija. Ovdje treba naglasiti interesovanje kod predstavnika ruskih poslovnih krugova koje postoji za realizaciju u Crnoj Gori niza velikih projekata, uključujući oblast energetike koja je tu danas baš aktuelna. Ne mogu se zanemariti i dovoljno visoki pokazatelji koji karakterišu dolazak ovdje na odmor turista iz Rusije“, rekao je Nesterenko. On je naglasio da veliku pažnju posvećuju sticanju obrazovanja crnogorskih građana na ruskim univerzitetima. „Značajno se povećao broj državnih stipendija za studente iz Crne Gore, što znači besplatno studiranje i besplatan smještaj u studentskim domovima u Rusiji. Vrata naše Ambasade su otvorena za sve koji žele da steknu bilo koju informaciju po ovom pitanju, koja se takođe može pronaći na zvaničnom veb sajtu naše Ambasade“, saopštio je Nesterenko. On je saopštio da je planirano da u 2015. godini bude održan niz bilateralnih kontakata predstavnika Crne Gore i Rusije u političkoj, ekonomskoj, kulturno-humanitarnoj, naučnoj, obrazovnoj i drugim sferama, koji će omogućiti da se očuva uzastopna dinamika u odnosima dvije zemlje. On je rekao da je dosta teško održavati evidenciju o broju ruskih državljana u Crnoj Gori, ali da ih prema evideniciji Ambasade, a uzimajući u obzir podatke crnogorskih kolega, ima od deset do 12 hiljada. „Prema mojim podacima, mnogi od njih nijesu potpuno zadovoljni statusom boravka u Crnoj Gori kao vlasnika nekretnina, jer u skladu sa važećim Zakonom o strancima vlasnik nekretnina nema pravo da dobije privremeni boravak. Ranije je crnogorsko zakonodavstvo to dozvoljavalo, što je, svakako, privlačilo ruske kupce da nabavljaju nekretnine u Crnoj Gori“, naveo je Nesterenko. Prema njegovim riječima, Rusija ima tradicionalno dobre i sadržajne odnose sa balkanskim zemljama. „U određenom stepenu povezani smo zajedničkom istorijom te smo bili pogođeni ovdašnjim sukobima, u čijem regulisanju pokušavali smo da uzmemo konstruktivno i aktivno učešće“. Situacija u regiji u ovom trenutku je, kako je kazao, na sreću, relativno mirna. „Mogu da naglasim dobru dinamiku u odnosima gotovo u svim oblastima sa srpskim prijateljima. Sasvim nedavno održana je važna i sadržajna posjeta predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina Beogradu, gdje je imao sastanke sa predsjednikom Tomislavom Nikolićem, premijerom Aleksandrom Vučićem, kao i drugim predstavnicima srpskog rukovodstva“, kazao je Nesterenko. On je kazao da je u Moskvu došao ministar inostranih poslova Srbije, Ivica Dačić, da održi sastanke sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, i značajnu pažnju poklonio je problemima OEBS-a u kontekstu srpskog predsjedavanja toj organizaciji 2015. godine. „Dovoljno intenzivne kontakte održavamo sa našim partnerima iz Slovenije i Hrvatske, koje su, između ostalog, države članice Evropske unije. Ukupan godišnji obim bilateralne trgovine sa njima, koliko ja znam, iznosi oko 2,5 milijarde EUR, što svjedoči o zajedničkom interesu za realizaciju konkretnih planova za uzajamno obogaćivanje ekonomija naših zemalja, što je u interesima naroda koji tamo žive“, saopštio je Nesterenko. Kako je rekao, tradicionalno veoma efikasno rade na realizaciji niza značajnih zajedničkih projekata. „Uključujući i u energetskom sektoru, sa kolegama iz Bosne i Hercegovine (naročito iz Republike Srpske). Sve navedeno, naravno, ne znači da mi ne sarađujemo sa drugim zemljama u regionu Balkana. Naravno, takva uzajamna povezanost postoji i ona se razvija“. On je, kako je kazao, siguran da se pozitivan efekat od kretanja naprijed može postići samo ako postoji obostrana želja za to. „Odnosno želja da se obezbijede kako svoji interesi, tako i interesi partnera. Istovremeno, možete ispunjavati „naredbu“ onih, za koje pristup razvoju odnosa zemalja regije sa nama sasvim nevažan ili nije potreban. Ali je to drugo pitanje“, kazao je Nesterenko. On je rekao da mu zasad nije poznato da se planira posjeta visokih ruskih zvaničnika Crnoj Gori. „Za organizaciju takvih sastanaka potrebno je blagovremeno ozbiljno proučavanje dnevnog reda i nastojanje da se riješe navedeni problemi u njemu“. „Radni kontakti između predstavnika ministarstava naših zemalja nastavljaju se po planu. Kao konkretan primjer važnog događaja može se spomenuti planirano sprovođenje 2015. godine sjednice Međuvladinog rusko-crnogorskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju“, zaključio je Nesterenko.
Bonus video:
