Premijer Milo Đukanović je ocijenio da je neophodno izvući više pouka iz tragičnog slučaja iz bjelopoljske bolnice.
''Ako je predviđena sterilnost u objektu tek novorođenih, onda tu nema slobodne interpretacije. Oni koji to sebi dozvole, nijesu pretpostavljali tragični epilog, ali su do njega doveli...To pokazuje da je riječ o nedovoljno odgovornom društvu", kazao je Đukanović.
On je ponovio da je ostavka ministra Miodraga Radunovića potez koji pokazuje odgovornost.
Ukoliko proces proširenja i pregovora sa EU nije partnerski onda je to jednostrana odluka koja bi se u tom slučaju prije mogla nazvati anektiranjem, kazao je Đukanović.
“Proces proširenja i pregovaranja je partnerski proces i svako mora odgovorno nositi svoju partnersku ulogu u tom procesu, ukoliko to nije partnerski proces mogli bi kazati da je to neka jednostrana odluka koja bi se u tom slučaju prije mogla zvati anektiranjem, nego li dobrovoljnim i u pregovorima definisanim obostranim interesom partnera” rekao je Đukanović gostujući na RTCG.
Premijer je kazao i da li će EU biti partner ili nadzornik zavisi najviše od Crne Gore. “To uveliko zavisi od zemlje koja je, pretpostavimo, ozbiljno definisala svoj cilj da želi da bude dio EU i koja naravno vodi politiku koja počiva na očuvanju svog nacionalnog dostojanstva i koja želi da bude ravnopravan partner. Recimo Poljska koja nikako nije imala nadzornika nad sobom nego je bila partner u pregovorima” rekao je on.
Đukanović je, komentarišući tumačenja da se Vlada nakon ispunjavanja onih lakših zadataka iz EU agende suočava sa manjkom entuzijazma kada je riječ o ispunjavanja obaveza, kazao da to rade ljudi koji “autentični nasljednici jedne krajne negativne istorijske prakse koja se sjećamo u Crnoj Gori”.
“Sjetimo se Inform biroa meteža koji su ljudi iskoristili da one sa kojima se lično ne slažu pošalju na Goli otok, prvih dana okupacije kada su vrata italijanskih službi bila zatrpana od strane onih koji su željeli da im budu doušnici” rekao je Đukanović.
Premijer je, iako u Crnoj Gori nije bilo pravosnažne presude za korupciju na viskom nivou od začetka višestranačja, kazao da pravosudni proces ima svoju logiku i da takvih presuda nema ni u drugim zemljama.
“Poruke sa određenih, uglavnom činovničkih nivoa briselske administracije. kažu eto donešeni su Akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 a nema pravosudnih presuda, neka mi pokažu da su pravosnažne presude za takve slučajeve u tom periodu od donošenja akcionih planova do danas donešene u njihovim zemljama” rekao je premijer i dodao da okolnost da određene presuede donešene na nižem nivou padaju na višem nivou govori o nzeavisnosti sudske vlasti.
Oko autoputa nema dilemu
Crna Gora bez ugrožavanja makroekonomske stabilnosti može da realizuje projekat izgradnje autoputa Bar-Boljari, servisira dug, obezbijedi multiplikativne efekte na ekonomiju i generiše nova radna mjesta, saopštio je Đukanović. On je kazao da nema dileme oko toga da je autoput razvojni projekat od kapitalnog značaja za budući razvoj Crne Gore i nije se složio sa komentarima da je to put "od niđe do niđe" i da je omča oko vrata ekonomiji. „Čuo sam to od ljudi za koje ne mislim da su ekonomski, ni uopšte glupi, ali sam shvatio koliko vas zavist i negativan stav prema vlasti može dovesti do gluposti. Čuo sam tezu da nije problem autoput između Bara i Beograda već je problem autoput između Podgorice i Kolašina, kao da možete provesti autoput od Bara do Beograda da ne prođete kroz Podgoricu i Kolašin“, rekao je Đukanović u emisiji U centar, Televizije Crne Gore. Prema njegovim riječima, autoput je važan sa saobraćajnog stanovošta, turističke dostupnosti Crne Gore, za integraciju domaćih resursa i potencijala sjevera i juga, kao kopča sa srednjom Evropom, ali prije svega je važan sa stanovišta bezbjednosti. „Jedna armija Crnogoraca je izginula na putu kroz Platije. Da nema ničega drugog, svaka odgovorna vlada morala bi donijeti odluku o gradnji autoputa“, smatra Đukanović. Govoreći o dinamici otplate zaduženja, on je naveo da je to oko 40 do 50 miliona EUR u godinama najvećeg opterećenja, a toliko Crna Gore godišnje izdvaja za saobraćajnu infrastrukturu. „Ostaje deficit od 25 miliona za koji treba naći izvor za plaćanje“, kazao je Đukanović. On je dodao da nije preoptimistično da se za 17 godina može otplatiti autoput. Komentarišući upozorenja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Đukanović je kazao da te institucije gledaju svoje modele koji kažu da ako se zemlja zaduži do 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) to je problematična makroekonomska održivost, a danas su sve zemlje EU zadužene iznad tog nivoa. „Znamo da se Crna Gora zbog nivoa razvijenosti ne može upoređivati sa zemljama EU, te ekonomije lakše mogu da podnesu taj nivo zaduženosti od Crne Gore, ali sa potrebnom odgovornošću smo razmotrili ovo pitanje i simulirali šta je najgore što može da nam se dogodi u narednih 17 godina“, saopštio je Đukanović. On tvrdi da je dobijen maksimum u pregovorima sa Kinezima i da su dobijeni najbolji uslovi za kredit u odnosu na ostale ponuđače i zemlje regiona. Đukanović je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da postane elitna turistička destinacija, ali se mora riješiti nedostatnost elitnih turističkih kapaciteta i unaprijediti saobraćajna infrastruktura. On je kazao da ne zna zašto se Skupština već devet mjeseci ne izjašnjava o aneksu za Sveti Stefan. „U februaru smo drugi put poslali taj predlog Skupštini. Nakon toga je on prošao Odbor za ekonomiju i Zakonodavni odbor uz amandman da obavezno počne da se gradi ove godine i bude završeno do 2017. što je neupitno. Zašto se to ne potvrdi u parlamentu, ne znam“, rekao je Đukanović dodajući da je prihod Svetog Stefana udvostručen u odnosu na vrijeme kad je bio u državnoj svojini, ali i plate radnika. Govoreći o saradnji sa italijanskom kompanijom A2A, on je kazao da nastavak saradnje zavisi od spremnosti za gradnju novih energetskih objekata. Italijanski partner, kako je dodao, ne pretenduje da preuzme većinsko vlasništvo u Elektroprivredi, ali je upitno vođenje crnogorske kompanije u prethodnih pet godina.
Bonus video:
