Potpredsjednik Vlade i minIstar vanjskih poslova Igor Lukšić rekao je da prihvata stav da vladajuća elita treba da snosi odgovornost za proces evroatlanskih integracija, ali da će vlast biti "učinkovita" ako dijeli vrijednosti sa ostatkom društva.
On je iznio podatak da 90 odsto članstva DPS podržava EU integracije, a 85 članstvo u NATO, navodeći da s druge strane u opozicionim partijama nema 50 odsto podrške za EU.
"U dijelu javnosti dominira želja da se preispita državni okvir, drugi dio je fasciniran kako da DPS više ne bude na vlasti, dok je manjina za integracije ali sa drugačijom platformom", rekao je Lukšić na panelu CGO "25 godina od pada Berlinskog zida – koji zidovi i dalje stoji u Evropi i Crnoj Gori?" nakon oštre prozivke direktorice te NVO Daliborke Uljarević na račun njegove partije.
Uljarević je rekla da su prethodnih 25 godina, nakon pada Berlinskog zida, propuštene mnoge šanse, te da su mnogi "ratnohuškački tribuni krenuli da se zaklinju u evropske integracije".
"Nema tu neke pravde jer vlast u Crnoj Gori će sposobnošću političkog kameleona sakriti svoju autoritarnu suštinu i nastaviti da vrši vlast uz neprimjeren uticaj na državne institucije i izborne manipulacije.... Evropa ima iskustvo pada Berlinskog zida ali Crna Gora nema iskustvo smjene vlasti na izborima. Nedostatak tog iskustva prijeti da zid koji dijeli društvo bud esve veći i i opasniji", rekla je ona.
Uljarević je navela da u Crnoj Gori još ima recidiva komunističkog sistema, navodeći da je "važno ukazati da se državni zvaničnici moraju uzdržavati od izjava koje bi mogle btii protumačene kao prijetnja nezavisnim medijima i kritičarima vladajućih struktura".
Direktorica CGO je izrazila sumnju da bi uspostavljanje vladavine prava demistifikovalo mnoge zvaničnike koji su izgradili političku i materijalnu moć posljednjih decenija.
"Ako je Crna Gora propustila šanse zajedno sa susjedima, mnogi to nijesu, političari, tajkuni, kontroverzni biznismeni. Njima je dizanje zidova odgovaralo, mogli su da uspostave svoja pravila igre i svako otvaranje društva čini ih nervoznim. Oni danas rade puno na dizanju zidova,a taj posao košta i neracionalan je. Vode se najprljavije kampanje protiv kritičara režima, pokušavaju se podgrijati međuetiničke netrpeljivosti, afirmisati ksenofobija i društvo držati u strahu od promjena", rekla je ona.
Ambasadorka Njemačke Gudrun Štajnaker rekla je da se njena država mora sjećati kako pada Berlisnkog zida, tako i "Kristane noći" od prije 50 godina kada je počeo pogrom Jevreja u Njemačkoj i pokušaj njihovog uništenja u Evropi.
Ona je objasnila da je na bazi rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja Njemačke rođena ideja evropske zajednice, izražavajući nadu da će sve zemlje sa evropskog prostora biti članice EU.
"Ujedinjena Njemačka može da funkcioniše samo u EU i takvu Evropku moramo razvijati. Zemlje koje hoće u EU moraju preuzeti odgovornost, shvatiti da je to nešto uspješno i nadam se da je to pouka od pada Zida", rekla je ambasadorka, koja se osvrnula i na 90-te godine.
U tom kontekstu navela je da Evropa nije bila spremna da reaguje na sukob u bivšoj Jugoslaviji, navodeći da niko u to doba "nije smatrao da je Jugoslavija problematična zemlja".
On se saglasila da sadašnjim elitama odgovaraju zidovi jer je to instrument vladanja i da je tu važna uloga civilnog sektora.
Ambasadorka je istakla da je najvažnije graditi otvoreno društvo, ilustrujući to podacima da ne treba da postoje krajevi u kojima žive siromašni i bogati.
"Ne treba da postoje zatvorena mjesta u kojima djeca Romi neće smeti da prose. Ključno je otvoreno društvo", rekla je ona.
Takođe je navela primjer da se u državnim institucijama ne smije zapošljavati po partijskom ključu, tvrdeći da to nije smao karakteristika Crne Gore, već regiona i nekih evropskih država.
"Otvoreno društvo je presudno za demokratiju i vladavinu prava. Ovdje sam tri mjeseca i srela sam puno ljudi kojima je stalo do toga. To me ohrabruje", zaključila je ambasadorka.
Na pitanje, da li i danas u regionu postoje zidovi, Igor Lukšić je odgovorio potvrdno.
"Nažalost, mislim da u regionu i dalje postoje zidovi. Očigledno smo svjedoci, posebno u poslednjih mjesec dana događaja da ipak određeni zidovi i dalje postoje. Jedan od kolega iz regiona podsjeća da mi jesmo geografski region, ali da se ne ponašamo kao region. Ne ponašamo se po ugledu na ono što rade zemlje Beneluksa ili zemlje Višegradske četvorke. Nama u regionu treba još napora da bi postali region koji će se ponašati na takav način. Ovih šest zemalja regiona je na putu ka Evropi, ali biće potrebno vrijeme. Ali kao što postoje određeni zidovi u regionu, tako imamo i određene zidove u Evropi", istakao je Lukšić.
Galerija
Bonus video:
