Formiranjem Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kontrola bezbjednosnih službi je centralizovana i sve je prepušteno premijeru Milu Đukanoviću, ocijenio je poslanik DF Zoran Miljanić.
On smatra da je Zakonom o osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora došlo do preklapanja nadležnosti državnih tijela koja kontrolišu službe, kao i da je potpuno marginalizovan Savjet za odbranu i bezbjednost, kojim predsjedava šef države.
“Radi se o klasičnoj centralizaciji službi bezbjednosti koje je premijer novim zakonom stavio pod patronat. Osim toga marginalizovan je Savjet za bezbjednost i odbranu, jer je osim Vijeća formiran i Biro za koordinaciju kojim upravlja (potpredsjednik Vlade i ministar pravde) Duško Marković, kao čuvar svih tajni u Crnoj Gori“, upozorio je Miljanić.
Sem Markovića u Vijeću su direktor ANB Boro Vučinić, ministri - unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost.
U Vijeću nema predsjednika države i šefa Savjeta za odbranu Filipa Vujanovića, kao ni predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, takođe člana Savjeta.
U Srbiji i Hrvatskoj Vijećem upravlja šef države, dok ih premijer mijenja u slučaju spriječenosti.
“Savjet za bezbjednost je ustavna kategorija i vodi ga predsjednik, ali on sada nema ni predstavnika u Vijeću, a nad tim tijelom se ne može sprovoditi parlamentarna kontrola. Iako ima pravo na predstavnika u Vijeću, opozicija to nije iskoristila jer već dvije godine ne predlaže potpredsjednika Odbora za bezbjednost”, upozorio je poslanik DF.
U Birou za koordinaciju rada službi su direktori ANB, policije, Uprave za sprečavanje pranja novca, načelnici GŠ VCG i Odjeljenja za vojno-obavještajne poslove Ministarstva odbrane, direktor Direktorata za bezbjednosno zaštitne poslove MUP-a.
“Umjesto da se prave operativni timovi koji će da raščišćavaju svakodnevna krivična djela-od podmetanja bombi do pokušaja ubistava, formiraju se rogobatna tijela koja će biti dodatni trošak”, upozorio je Miljanić.
Ko neće milom, onda će silom
Poslanik DF Zoran Miljanić upozorio je što se Predlogom izmjena zakona o ANB-u, građani mogu pozvati u policiju da daju iskaz, ako dobrovoljno ne pristanu na saradnju sa ANB.
“Našoj službi se daje mogućnost da preuzima ulogu tužioca, tako što insititut dobrovoljnosti u davanju iskaza odjednom prelazi u institut prisile. To znači da je građanin dužan da ANB da obavještenje, kako ne bi zakonski odgovarao. To je normalno u demokratskim državama, ali je kod nas problematično”, kazao je on.
Bonus video:
