Crna Gora značajno zaostaje u istragama i kažnjavanju napada na novinare, iako garanciju za slobodu medija daju organi nadležni za gonjenje počinilaca krivičnih djela, ocijenio je odlazeći ambasador Njemačke u Crnoj Gori Hans Ginter Matern.
On je u razgovoru za “Vijesti” kazao i da na Zapadnom Balkanu postoji nedozvoljeni uticaj na državne organe.
Kako vidite smjenu rukovodstva RTCG koja se desila uprkos opomenama iz EU, kao i kampanje protiv nezavisnih medija i dijela civilnog sektora? Ni nakon gotovo četiri mjeseca od pokušaja ubistva novinarke “Vijesti” Olivere Lakić nema nijednog traga od izvršilaca, a kamoli nalogodavaca? Kako može Crna Gora ući u EU sa takvim postupcijima vladajuće partije i državnih organa?
Sloboda medija je od ogromnog značaja za dobro funkcionisanje demokratske države, kao i za izglede kandidata za članstvo u EU.
Preduslov za slobodu medija jeste nezavisnost, dakle sloboda od nedozvoljenog političkog uticaja i garancija fizičke neokrnjenosti novinara, prije svega onih koji istražuju teme neudobne za moćnike iz politike i privrede. Takvu garanciju daju organi nadležni za gonjenje počinilaca krivičnih djela, koji istražuju i kažnjavaju napade na novinare. Na ovom polju Crna Gora ima značajan zaostatak.
U strategiji za proširenje EU za države Zapadnog Balkana, između ostalog i za Crnu Goru, u jednom dijelu se kaže da pokazuju jasne elemente zarobljene države. Da li vi Crnu Goru vidite kao zarobljenu državu?
Pojmom “elementi zarobljene države“ Evropska komisija (EK) u svojoj strategiji o proširenju ukazuje na neprilike u svim zemljama Zapadnog Balkana, pogotovo u političkim sistemima i na polju vladavine prava. Konkretno: nedozvoljeni uticaj na državne organe, kao što su Skupština, Vlada i pravosuđe. Crna Gora je prepoznala sopstvene deficite i reagovala na odgovarajući način, prije svega osnivanjem Specijanog državnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Njemačka podržava angažovanost Crne Gore i njenog društva na uklanjanju navedenih “elemenata zarobljene države“, kako u okviru EU, tako i na bilateralnom planu.
Sada kada se vaš mandat bliži kraju, da li vam crnogorska Vlada i institucije djeluju bolje i otvorenije nego onog dana kada ste stupili na dužnost ambasadora u Crnoj Gori?
Tokom svog dvogodišnjeg mandata u Crnoj Gori bilo je naročito prijatno i korisno, na jednostavan i otvoren način voditi razgovore sa predstavnicima državnih organa, čak i u vezi sa složenim temama. Baš po pitanju deficita i nedostataka u razvoju na teret crnogorskih građana, kao što se o njima raspravlja u okviru mnogobrojnih otvorenih pregovaračkih poglavlja sa EK. Crna Gora, tj. prije svega Vlada i njene institucije, ostvarile su predhodnih godina dobar napredak, ali daleko od dovoljnog.
Politički lideri Crne Gore, ali i drugih balkanskih država, često potenciraju da je Berlinski proces jako značajan za Zapadni Balkan, dok ima kritičara koji tvrde da je proces propao. Da li je, prema Vašem mišljenju, Berlinski proces ispunio svoju ulogu?
Tzv. Berlinskim procesom pojedine države članice, među njima i Njemačka, htjele su ubrzati put Zapadnog Balkana ka Evropskoj uniji: pomoću konkretnih projekata snaženja saradnje na bitnim i odgovarajućim poljima, kao na pr. prekogranična infrastruktura ili privreda i trgovina. Dakle, saradnja među poznatim komšijama, po sloganu “Zajedno smo jači“ - uprkos konkurenciji na putu ka Evropskoj uniji. Tu ulogu ispunjava Berlinski proces.
Već neko vrijeme se 2025. godina pominje kao godina kada bi Crna Gora mogla da uđe u EU. U međuvremenu, iz EK su stigle poruke da bez rezultata u istragama korupcije i napada na novinare može biti aktivirana klauzula balansa. Da li smatrate da Crna Gora može da 2025. godine postane članica EU kada se sve ovo uzme u obzir?
Vlada Njemačke ne radi sa godišnjim ciframa po pitanju učlanjenja zemlje kandidata. Odlučujući su bili i ostali rezultati u spovođenju reformi za dobrobit društva. Vrlo dobrom pripremom, Crna Gora će uspjeti da ubijedi EU, države članice i sve nacionalne parlamente da podrže njeno učlanjenje.
Proširenje na Zapadni Balkan važno za EU
Tokom zvanične posjete Njemačkoj, premijer Marković nedavno je razgovarao sa kancelarkom Merkel. Koji je najvažniji rezultat tih razgovora? Zašto sadašnji predsjednik Đukanović nikada nije pozvan u takvu zvaničnu posjetu?
U svom razgovoru sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, savezna kancelarka Angela Merkel je vrlo jasno potvrdila perspektivu učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju. Politika proširenja EU na Zapadni Balkan bitan je dio njemačke vanjske politike i to će i ostati. Nadam se da je sastanak dvaju šefova vlade polazna tačka daljih bilateralnih razgovora na visokom nivou, više nego što ih je bilo u prošlosti.
Smetaju nam problemi zbog izbornih rezultata
Često se čuju poruke da se izborno zakonodavstvo opet mora mijenjati, što je nemoguće bez podrške opozicije koja dijelom i dalje bojkotuje rad parlamenta. Na koji način bi se mogla prevazići aktuelna politička kriza u Crnoj Gori?
Njemačka pozdravlja unutrapolitički dogovor, postignut prije nekoliko mjeseci, na sačinjavanju kataloga sa zajedničkim zadacima, a koji na kraju treba da dovede do potpunog povratka opozicije u Skupštinu. Izmjene izbornog zakona i izbornih procedura su sastavni dio toga. Rado ću ponovo citirati - u demokratijama, političkoj debati je mjesto u parlamentu. Ukoliko dogovor jednoglasno dovede do poboljšanja toka izbornih kampanja i izbornog dana, u Crnoj Gori će, nadam se, doći do smanjenja čestih protesta protiv izbornih rezultata. Posmatrati uvijek takve proteste smeta stranim posmatračima, baš nama iz EK.
Bonus video:
