Crna Gora je postigla visok nivo usklađenosti zakonodavstva u poglavlju 9, koje se odnosi na finansijske usluge, pa nema prepreka za njegovo skorašnje otvaranje, saopštio je viceguverner Centralne banke (CBCG) Nikola Fabris.
On je kazao da se otvaranje poglavlja 9 očekuje u posljednjem kvartalu ove godine.
Fabris je na javnoj tribini na temu Zakonodavstvo Crne Gore i EU u poglavljima 9 – Finansijske usluge i 30 – Vanjski odnosi, predstavio zadatke koji u poglavlju 9 očekuju Crnu Goru u narednim fazama pregovora.
Tribinu je u prostorijama EU Info centra organizovao skupštinski Odbor za evropske integracije.
Fabris je rekao da je neophodno usaglasiti zakonodavstvo u pogledu nivoa bankarskih depozita za koje garantuje država i nivoa osiguranih suma i premija osiguranja za osiguranje motornih vozila i raditi na unaprijeđenju administrativnih kapaciteta Agencije za nadzor osiguranja.
Takođe, kako je saopšteno iz Skupštine, on je napomenuo da će se u narednom periodu raditi na kreiranju bankarske unije u okviru eurozone, za šta je Crna Gora u načelu pokazala interesovanje.
Moderator javne tribine bio je Slaven Radunović, predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.
U uvodnom obraćanju, Radunović je predstavio zakonodavni okvir u poglavljima 9 i 30.
Kako je kazao, poglavlje 9 se sastoji od pravila i mehanizama za funkcionisanje institucija koje pružaju finansijske usluge, kao što su banke, osiguravajuća društva i penzijski fondovi, pa je stoga adekvatno regulisan zakonski okvir od suštinske važnosti ne samo za napredak u pregovorima sa EU, već i za poboljšanje nivoa usluga koje one pružaju građanima.
"Sa druge strane, vanjski odnosi predstavljaju okvir za uspostavljanje trgovinskih veza sa drugim zemljama, a od tog okvira zavisi koliko će Crna Gora biti prisutna na svjetskom ekonomskom tržištu", rekao je Radunović.
Šef Radne grupe za poglavlje 30, Goran Šćepanović, kazao je da, iako se ova oblast smatra jednostavnom, čak 25 odsto svih direktiva EU potpada pod domen vanjskih odnosa.
"U tom pogledu, najvažniji posao uslijediće u periodu pred pristupanje EU, kad će biti neophodno pripremiti zakonodavni okvir za pristupanje trgovinskim sporazumima EU, ali i objasniti privrednicima i građanima koje su konkretne koristi od tih sporazuma", rekao je Šćepanović.
On je naveo da je neophodno izmijeniti set zakona, kako bi se Crna Gora uskladila sa propisima u oblasti kontrole izvoza robe dvostruke namjene, kontrole izvoza naoružanja i vojne opreme, te propisima u okviru Procesa Kimberli, koji se odnosi na rješavanje međunarodnog problema trgovine nebrušenim dijamantima, kojom se finansiraju ratovi i drugi oružani sukobi.
Pored toga, po pristupanju, Crna Gora treba da prihvati Opštu šemu preferencijala EU, sa ciljem razvoja trgovine malih i nerazvijenih zemalja, kao i obavezu izdvajanja iz budžeta za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć EU.
"Tokom rasprave, učesnici su bili zainteresovani
za to u kojoj mjeri će premije osiguranja motornih vozila biti povećane u narednom periodu, kao i za to da li ima mogućnosti za povećanje nivoa zaštite bankarskih depozita, u skladu sa nivoima propisanim u Evropskoj uniji", navedeno je u saopštenju.
Pored toga, predmet rasprave na tribini bile su moguće posljedice koje će izlazak Crne Gore iz Centralno-evropske zone slobodne trgovine (CEFTA) po pristupanju EU imati po njene trgovinske odnose sa susjednim državama.
Bonus video:
