Vlada Crne Gore nije trebalo da pošalje predstavnika na obilježavanje godišnjice vojne operacije “Oluja”, jer mora biti oprezna zbog unutrašnjih podjela u društvu, smatra politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski.
Vojni ataše Crne Gore u Hrvatskoj Ivan Mašulović prisustvovao je obilježavanju 23. godišnjice “Oluje”, što je dio političkih partija i civilnog sektora ocijenio neprimjerenim. Puhovski smatra da je povodom obilježavanja godišnjice “Oluje”, zvanična Podgorica morala biti opreznija od drugih “jer je mala i slaba, ali i unutrašnje podijeljena”.
“Meni se čini da se u toj situaciji treba čuvati bilo kakvih poteza koji mogu provocirati neku od strana. Ja ne mislim da bi nekoga provociralo da crnogorski ataše nije bio na toj svečanosti, a očito je provociralo mnoge to što je bio. Prema tome, to je trebalo izbjeći... Pitanje je da li je neko hotimično ili nespretno odlučio dosoliti so na ranu braći Srbima”, kazao je Puhovski “Vijestima”, ističući da Mašulovićevo prisustvo na proslavi u Kninu nema nikakvu ulogu za odnose između dvije države.
“Da budemo sasvim otvoreni — Crna Gora nema nikakvu važnost za Hrvatsku. Ona na Crnu Goru gleda kao stariji brat na mlađeg brata koji je bio malo zločest pa se sad popravio. Crna Gora nije tema u Hrvatskoj, čak, ni kad se radi o veoma ozbiljnim problemima u Crnoj Gori. Ne vjerujem da više od hiljadu ljudi zna za ime bilo kojeg crnogorskog političara osim (Mila) Đukanovića i možda (Filipa) Vujanovića”.
Hrvatska vojska je, tokom akcije “Oluja” u avgustu 1995. godine, pokrenula ofanzivu na područjima Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije. Prema podacima Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije, u operaciji “Oluja” protjerano je više od 200.000 krajiških Srba, dok je više od 2.000 izgubilo život ili se vode kao nestali. Demokratski front (DF) je pokrenuo inicijativu za sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 23. avgust, na kojoj bi se raspravljalo o prisustvu vojnog atašea Crne Gore na proslavi u Hrvatskoj. Iz tog političkog saveza pozvali su ostatak opozicije da podrži njihovu inicijativu. Za sazivanje vanredne sjednice iza inicijative potpisom mora stati 27 poslanika, dok ih DF ima 18. U predlogu DF-a se, između ostalog, traži da Skupština najoštrije osudi odluku Vlade da učestvuje i podrži “proslavu godišnjice pogroma i etničkog čišćenja nedužnog srpskog naroda od strane hrvatskih vojnih snaga”. Iz Ujedinjene Crne Gore pozvali premijera Duška Markovića da podnese ostavku zbog Mašulovićevog poteza, dok su iz Socijalističke narodne partije (SNP) ocjenili da Mašulovićevo prisustvo na proslavi u Kninu “ne služi na čast njemu i onima koji su ga tamo poslali”. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin rekao je da mu je žao što je na obilježavanju godišnjice “Oluje” vidio oficira crnogorske vojske i poručio da to nijesu zaslužili od Crne Gore.
“Ne razumijem zašto je ispod natpisa “Za dom spremni” na proslavi “Oluje” stajao crnogorski oficir. Nisam ja išao u Dubrovnik da ratujem, već Crnogorci”, kazao je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Mašulović je bio pomoćnik bivših ministara odbrane Bora Vučinića (sadašnji ambasador u Hrvatskoj) i Milice Pejanović Đurišić.
Ista atmosfera na “hrvatsko-srpskom frontu”
Puhovski podsjeća da se zbog proslave godišnjice “Oluje” svakog avgusta ponavlja istu atmosfera na “hrvatsko-srpskom frontu”.
“Tu se radi o sukobu dvije različite priče. Hrvatska to vidi kao veliku pobjedu koja je omogućila kompletiranje držane teritorije a koja je međunarodnim sudskim presudama prihvaćena kao ispravno izvedena. Srbija to vidi kao početak egzodusa 150 hiljada Srba i ubijanja nekoliko stotina civila. Dakle kao pogrom nad srpskim narodom. To su dvije istine koje su dvije stane medalje”, tvrdi Puhovski.
U Kninu bio u skladu sa diplomatskim protokolom
Iz Ministarstva odbrane kazali su da je Mašulović u Kninu bio u skladu sa diplomatskim protokolom u okviru redovnih aktivnosti i na poziv domaćina.
“On nije bio u Kninu da proslavlja bilo čije pobjede ili poraze, niti stradanja bilo kog naroda, kako se to zlonamjerno želi insinuirati. Ta retorika i smještanje ovog bezazlenog civilizacijskog čina u kontekst suludog rata 90-tih, ne priliči novom vremenu u kojem su i Crna Gora i Srbija zemlje kandidati u pregovaračkom procesu sa EU”, navode u ministarstvu i ističu da je Crna Gora svoj odnos prema stradalima pokazala kad im je to bilo najpotrebnije.
“Bez obzira na bilo čija očekivanja, Crna Gora ne želi nikad više da bije tuđe bitke, već je okrenuta svom razvoju i napretku i izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama u okruženju”, navodi se u reakciji MO.
Galerija
Bonus video:
