Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić ocijenio je da je Skupština Crne Gore značajno pojačala kontrolnu ulogu, podsjećajući da je aktuelni saziv parlamenta imao više kontrolnih saslušanja nego prethodni. Komentarišući rad parlamenta tokom proljećnog zasijedanja, Bojanić je rekao da se kvalitet rada parlamenta ne može ocjenjivati samo na osnovu diskusija poslanika i broja usvojenh zakona.
“Posebno je važna kontrolna uloga koju je parlament zauzeo u ovom sazivu, koji je ovog puta pokazao da može da kontroliše rad Vlade”, kazao je Bojanić, ističući da Skupština više nije tako monolitna po pitanju podrške Vladinim predlozima.
Da parlament ne aminuje Vladine predloge kao nekad, posljednji put se pokazalo prilikom rasprave o rebalansu budžeta, kojim je predviđeno plaćanje dugova KAP-a na račun građana, a koji je nakon odbijanja opozicije i SDP-a da ga podrže povučen iz parlamenta. Za razliku od prethodnih saziva, ministri i državni funkcioneri sve češće dobijaju pozive za kontrolna ili konsultativna saslušanja, a prethodnih mjeseci u parlamentu je sprovedena i istraga o aferi “Snimak” tokom koje su saslušavani premijer Milo Đukanović, ministri i uticajni funkcioneri DPS-a.
Prema polugodišnjem izvještaju o radu parlamenta, najviše kontrolnih saslušanja imao je Odbor za evropske integracije koji vodi Slaven Radunović (DF) koji je organizovao pet saslušanja. Po jedno kontrolno saslušanje organizovano je na Odboru za antikorupciju i Odboru za ljudska prava i slobode. Pred Odborom za antikorupciju, koji vodi Predrag Bulatović, našli su se tadašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić i v.d. direktora Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma Vesko Lekić zbog afere “Telekom”.
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, Administrativni i Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport održali su po jedno konsultativno saslušanje.
Bojanić smatra da je posebno značajno što značajan broj Vladinih predloga zakona nije prošao u Skupštini. “Skupština nije više glasačka mašinerija kakva je nekada bila”, dodao je on.
Polugodišnji izvještaj o radu parlamenta pokazao je i da su poslanici za šest mjeseci premijeru Đukanoviću postavili 25 pitanja, dok su ministrima postavili 111 poslaničkih pitanja uz 11 dopunskih pitanja. Poslanici Demokratskog fronta (DF) usljed bojkota parlamenta postavili su ove godine Đukanoviću svega jedno pitanje, dok su ostale partije od premijera tražile odgovore po četiri puta.
Predstavnici Socijalitičke narodne partije (SNP) bili su najaktivniji u postavljanju pitanja članovima Vlade, pa su za šest mjeseci tražili odgovore na 34 pitanja uz jedno dopunsko.
Najmanje aktivne u ovom segmentu bile su partije iz Kluba poslanika albanskih partija i Demokratska partija socijalista (DPS) koje su od ministarstava tražile 10 odgovora uz tri, odnosno jedno dopunsko pitanje, i poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) koji su postavili svega 12 pitanja.
Najaktivniji među odborima bio je Zakonodavni koji vodi Džavid Šabović (SDP) sa 19 sjednica, dok se Komisija za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije na čijem je čelu Janko Vučinić (DF) sastala svega tri puta. Odbor za antikorupciju koji vodi Predrag Bulatović (DF) i Odbor za evropske integracije Slavena Radunovića (DF) sastali su se po pet puta.
Za nadoknade potrošili 157 hiljada
Parlament je u proteklih šest mjeseci potrošio skoro četiri miliona eura, od čega je najviše novca otišlo na program unapređenja zakonodavne infrastrukture na koji je potrošeno nešto više od 1,2 miliona eura.
Za zarade zaposlenih i poslanika izdvojeno je 709. 151 eura, dok se za “ostala lična primanja” izdvojilo više od 163 hiljade eura. Za službena putovanja, od januara do jula, potrošeno je 326. 997 eura, dok su poslanici na ime naknada dobili više od 157 hiljada eura.
U Skupštini je 30. juna bilo ukupno 152 zaposlenih od kojih je 11 Krivokapićevih savjetnika i savjetnika potpredsjednika, kao i 18 pripravnika dok je Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji službe Skupštine predviđeno da ta institucija ima 179 zaposlenih. U službi parlamenta trenutno rade 23 osobe koje su dio programa sturčnog osposobljavanja visokoškolaca.
Bonus video:
