Nonšalantan odnos Vlade, prevaziđen koncept aktivnosti koje se organizuju na isti način, na istim mjestima i sa istim predavačima, ali i jednoumlje, ključne su karakteristike kampanje koja se u Crnoj Gori vodi kao podrška za članstvo u NATO.
To je ocjena predstavnika civilnog sektora sa kojima su "Vijesti" razgovarale nakon završetka petodnevnih aktivnosti Vlade i ambasade Slovačke, koje su protekle sedmice organizovale panel diskusije u osam crnogorskih gradova.
Mišljenja su da se stiče utisak da država u posljednje vrijeme posvećuje manje iskrene pažnje tom pitanju, dok se samo verbalno i formalno sprovodi tzv. Komunikaciona strategija o evroatlantskim integracijama.
Vlada uz pomoć NATO odsjeka za javnu diplomatiju i skoro kompletne diplomatske zajednice u Crnoj Gori već šestu godinu zaredom sprovodi intenzivnu kampanju u kojoj se promoviše članstvo u Alijansi. Podška javnog mnjenja u tom periodu porasla je pet do šest odsto (u zavisnosti od istraživanja), iako su potrošene na stotine hiljada eura na organizovanje raznih trbina, panel diskusija i okruglih stolova.
Prošle godine zabilježena je i paradoksalna situacija - u periodu kad Vlada nije sprovodila nikakve aktivnosti u NATO kampanji, podrška je porasla. Nakon intenziviranja aktivnosti, zabilježen je pad povjerenja građana u atlantske integracije.
Izvinjenje zbog drugačijeg mišljenja
Nedavno su stigle optužbe i od ljudi bliskih Vladi, da u vladajućim strukturama koje se deklarativno zalažu za NATO, postoji ozbiljan otpor toj ideji.
Novinar Boro Krivokapić, nekadašnji savjetnik Mila Đukanovića, nedavno je saopštio da postoji "opstrukcija crnogorskog puta u NATO". U tom smislu je govorio o uticaju ruskog kapitala u Crnoj Gori, a aludirajući na situaciju u KAP-u, Krivokapić je kazao da "jedna vlada ne može efikasno da raskine ugovore sa jednom kompanijom".
Na dugoj strani, u Crnoj Gori se ovih dana zahuktava i anti NATO kampanja. Prije dvije sedmice otvaranje dugonajavljivanog NATO info centra proteklo je u sjenci peroformansa antinatovaca, kada od zvuka sirene za uzbunu i eksplozija, visoke zvanice nijesu mogle čuti prigodan govor bivšeg premijera Igora Lukšića.
Nastavilo se otkazivanje tribine u Herceg Novom na kojoj nije bilo zainteresovanih građana, ali i otkazivanjem skupa u Nikšiću, za koji se spekuliše da je otkazan upravo zbog mogućeg brojnog prisustva protivnika članstva u NATO-u.
Stefan Pižurica iz Evroatlantske asocijacije mladih je kazao da je bespotrebno i neproduktivno četvrtu godinu zaredom organizovati identičnu seriju tribina o evroatlantskim integracijama.
Još je interesantnije ponašanje pojedinih predstavnika lokalnih samouprava, kazao je Pižurica, koji se izvinjavaju zbog toga što u Crnoj Gori postoje ljudi koji imaju drugačije mišljenje.
Samo se troši novac
Za NVO aktivistu i doktorant na studijama bezbjednosti Univerziteta u Ljubljani Rajka Radevića vladina kampanja za podršku NATO integraciji Crne Gore ne daje željene rezultate, što pokazuju i istraživanja javnog mnjenja.
Dosta vremena i energije potrošilo se u objašnjavanju građanima koje su konkretne koristi od članstva u NATO-u, a ističu se koristi u oblasti ekonomskog razvoja, poput turizma i stranih investicija.
Redović smatra da je to pretjerano i da akcenat treba staviti na druge aspekte članstva koji se tiču kontrole aktera u sektoru bezbjednosti. To znači da prihvatanje NATO standarda podrazumijeva uspostavljanje mehanizama koji sprečavaju zloupotrebu ovih institucija i zahtijevaju transparentnost u pogledu finansija, koje se izdvajaju za njihovo funkcionisanje, kao i u pogledu upravljanja ljudskim resursima. “Takođe, treba biti iskren i predočiti građanima koliko će ih samo članstvo u Alijansi koštati", kazao je on.
Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović, ali i Saša Radunović iz NVO Spona iz Berana dijele mišljenje da nonšalantan pristup najodgovornijih u pripremi i realizaciji aktivnosti može ozbiljno ugroziti stepen podrške javnosti.
"Kao čovjek koji smatra da je NATO najbolje rješenje za Crnu Goru, ne mogu se složiti sa jednoumljem koje vlada na tim tribinama i tzv. panel diskusijama. Svako ko hoće realino da sagleda situaciju, mora sam sebi da kaže da takav način komunikacije sa građanima ne daje rezultate. Ukoliko to učine, suoče se, već je pola posla završeno", kazao je Radunović odgovarajući na pitanje "Vijesti" da li su predstavnici Vlade uopšte svjesni da njihove aktivnosti ne daju razultate.
"Ako se ostane na ovome kako se sad radi, da li to znači da za šest godine oni nijesu uspjeli da prezentuju šta su koristi članstva. Ako je to tako, onda niko od nas ne zaslužuje da se time bavi, jer to znači da samo trošimo novac a ne znamo da vodimo taj proces", kazao je Radunović.
Lipka reklama za mrežu „Ne u NATO”
Aktivisti mreže “Ne u NATO” intenzivirali su svoje aktivnosti posljednjih sedmica jer tvrde da je Vlada pokazivala nepoštovanje prema protivnicima ulaska Crne Gore u NATO.
“Galama koju smo prozvodili prouzrokovana je samo time što su izgradili odnos nepoštovanja prema većinskom mišljenju u Crnoj Gori, nepoštovanja prema građanima koji ne žele svoj novac da troše za NATO projekte, jer ima važnijih socijalnih potreba koje tim novcem mogu finansirati", kazao je Gojko Račević, jedan od osnivače te mreže i urednik IN4S portala.
Njihovu mrežu čini četrdesetak organizacija, ali u aktivnostima učestvuje mala grupa ljudi. "Sad i nama izgleda smiješno da je grupa od nekoliko ljudi, sa investicijom koja ne prelazi 120 eura, uspjela da obesmili i da izvrne ruglu neuporedivo skuplje akcije u koje su uključeni sami vrih NATO, države Crne Gore i dio diplomatske zajednice u Crnoj Gori", kazao je Raičević, osvrćući se na seriju tribina i otvaranje NATO info centra.
Iako smatra da se strane diplomate u Crnoj Gori na NATO skupovima neprikladno ponašaju jer Ustav stranim državljanima brani da se bave politikom i miješaju u unutrašnje pitanje države, Raičević kaže da ipak nijesu reagovali na kršenje propisa: “Smatram da je naš najbolji promoter slovački ambasador František Lipka i baš zato i nijesmo reagovali na kršenje Ustava.”
Raičević je zbog organizovanja skupova na kojima je promovisan NATO u srednjim skolama, najavio tužbu protiv direktora tih ustanova jer "zloupotrebljavaju djecu u političke svrhe".
Izbori okidač za anti NATO kampanju
Aleksandar Dedović je kazao da su rezultati posljednjih izbora bili okidač za ozbiljnije i organizovanije iznošenje stavova protiv članstva u NATO-u.
"Mogućnost da se u Crnoj Gori nešto promijeni ipak je prepoznata kao izvodljiva i to je sigurno bio dodatni motiv da se protivnici NATO-a konsoliduju", smatra on i dodaje da se uočava da je veći dio te energije i poruka kritički usmjeren upravo na način komunikacije i izbjegavanje dijaloga na tu temu. Protivnici članstva u NATO su i te kako prisutni na javnoj sceni, kaže Dedović, a njihova je vidljivost došla do izražaja upravo poslije odluke crnogorskog vrha da odlučnije pristupi integracijama.
"Nažalost, od samog početka, valjda vođeni iskustvima mnogobrojnih izbornih kampanja, odgovorni za procese komunikacija sa građanima su zanemarivali tu činjenicu, trudeći se da što više ignorišu postojanje protivničkog tabora i izbjegavaju javne susrete i direktan razgovor", kazao je Dedović.
Ne bježati od referenduma
Radević ne vidi jak razlog za neodržavanje referenduma o pristupanju NATO-u, kao vid konačne odluke.
"To bi mogla biti jedna od opcija, imajući u vidu da razvijene zapadne demokratije za mnogo manje značajna pitanja sprovode procedure provjere na referendumu", podsjetio je on. Pristupanje NATO-u je državno pitanje, ali koje se tiče i samih građana.
"Naravno, prije eventualnog izjašnjavanja o tome, osnovni uslov je nedvosmisleno, objektivno i pošteno informisanje građana o svim aspektima članstva, bez obzira na stranačko ili bilo koje drugo opredjeljenje", poručio je Radević.
Galerija
Bonus video:
