Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti Nenad Šoškić i profesorka tog fakulteta Nataša Đurović, koji su od Vlade u martu dobili stanove u zakup od 75 kvadrata da ih koriste kao radni prostor, dobili su prije šest godina stanove od Univerziteta Crne Gore.
Kako se navodi u biltenu Univerziteta objavljenom u decembru 2006. godine, Šoškić i Đurović dobili su trosobne stanove na Bulevaru Džordža Vašingtona.
U istom biltenu se navodi da je profesoru na Muzičkoj akademiji Žarku Mirkoviću, koji je ove godine od Vlade u zakup takođe dobio 75 kvadrata radnog prostora, Univerzitet dao 15 hiljada eura za poboljšanje stambene situacije.
Šoškić juče nije želio da komentariše odluku Vlade da njemu, ministru kulture Branislavu Mićunoviću i još četvoro profesora umjetničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore, dodijeli stanove kao radni prostor. On je kazao da će taj stan koristiti kao atelje, pozivajući novinara da ga posjeti kada “uredi radni prostor”.
Šoškić je odbio da odgovori zbog čega je tražio radni prostor od Vlade, kada je od Univerziteta dobio trosoban stan.
“Ne, dobio sam od Univerziteta dva stana. Ma napišite da imam tri ili četiri stana. Neću da vam odgovorim, niti time da se bavim”, kazao je Šoškić nakon sjednice Glavnog odbora Demokratske partije socijalista, čiji je član.
U Šoškićevom imovinskom kartonu navodi se da posjeduje četvrtinu stana od 109 kvadrata i garažu od 12 kvadratnih metara u Podgorici, dok je njegova supruga vlasnik stana od 41 m2.
Mićunović, prema imovinskom kartonu, već posjeduje stan od 185 kvadrata u Podgorici i garsonjeru od 22 kvadratna metra u Budvi, a njegova supruga Radmila Vojvodić poslovni prostor od 24 kvadrata u Podgorici.
Vlada je u martu podijelila 34 stana za javne funkcionere i zaposlene u državnim institucijama, a na spisku stanova dodijeljenih u zakup, bez oglašavanja, nalazi se i šest stanova od 75 kvadratnih metara koje su dobili Mićunović, Šoškić, Mirković, profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti i glumac Branislav Popović i profesor na Muzičkoj akademiji na Cetinju Radovan Papović.
Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2009. predviđeno je da Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera i određenih lica zaposlenih u ustanovama, bez oglašavanja
Vladina komisija je dodijelila još sedam stanova, koji se mogu otkupiti po povlašćenim uslovima za 20 odsto vrijednosti, četvoro javnih funkcionera, dvojici ljekara i direktoru Gimnazije “Slobodan Škerović”. Ostali 21 stan dodijeljen je ministarstvima, kabinetu predsjednika Crne Gore, Glavnom gradu i Vrhovnom sudu.
Dok Mićunović ni juče nije odgovarao na telefonske pozive, premijer Igor Lukšić rekao je da u dodjeli stanova nema ništa sporno, navodeći da je Vlada samo verifikovala predloge stambene komisije.
“Mislim da tu nije napravljena nijedna greška i da se tu strogo držalo svih kriterijuma, pri čemu je uvažena i potreba da se poslije jako puno godina, bar desetak ili 15 godina, jednom broju istaknutih stvaralaca dodijele stanovi u smislu radnih prostora”, rekao je Lukšić novinarima prilikom posjete Herceg Novom.
“Procijenili smo da je ovo možda dobra prilika da se tako nešto uradi”.
Međutim, odlukom stambene komisije na čijem je čelu ministar prosvjete Slavoljub Stijepović, koja se pozvala na zaključak Vlade, stanovi kao radni prostor u zakup nijesu dati “istaknutim stvaraocima”, već “profesorima Fakulteta umjetnosti”.
“Ovaj stambeni kriminal je prva ilustracija bahatosti aktuelne političke elite”
Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2009. predviđeno je da Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera i određenih lica zaposlenih u ustanovama, bez oglašavanja.
Međutim, u tekstu odluke se govori samo o stambenim potrebama funkcionera, ali ne i o potrebama za radnim prostorom. Takođe nije jasno na koje vrijeme su ministar i ostali profesori dobili stanove u zakup, niti po kojoj cijeni .
Iako iz Vlade “Vijestima” ni juče nije odgovoreno po kom osnovu je dijelila stanove u zgradi čiju je izgradnju finansirao Univerzitet Crne Gore i koliko iznosi zakup, Lukšić je u Herceg Novom kazao da je Vlada, pomažući realizaciju projekta u saradnji sa Univerzitetom, dobila jedan broj stanova i te stanove rasporedila na bazi kriterijuma koje je utvrdila stambena komisija.
Ministarstva još„čuvaju” stanove
Od 21 stana koji su dati državnim organima da ih dijele, nije podijeljeno devet stanova, dok “Vijestima” iz kabineta predsjednika Crne Gore, ministarstava prosvjete, saobraćaja, unutrašnjih poslova, pravde, Ministarstva za informaciono društvo i uprave Glavnog grada nije odgovoreno kome su dali 12 stanova.
U Vrhovnom sudu su tražili da se prije podjele primijeni Odluka o dodjeli stanova funkcionerima, jer se u njoj ne pominju sudije. U odgovoru Vrhovnog suda “Vijestima” navodi se da su u aprilu tražili izmjenu odluke, kako bi se stekli uslovi da Sudski savjet utvrdi svoja pravila za rješavanje stambenih pitanja.
Stanovi još nijesu dodijeljeni u ministarstvima finansija, rada i socijalnog staranja i poljoprivrede, dok u Ministarsvu vanjskih poslova navode da će stan biti korišćen “shodno potrebama i specifičnostima diplomatske službe”.
“Činjenica da ministarstva još nijesu podijelila svoje kvote stanova i da ih drže kao šargarepu kojoj se svi zaposleni nadaju samo je još jedan prilog širokoj lepezi lažnih obećanja kojima vlast zavarava i drži na uzici svoju brojnu administraciju”, kazao je poslanik PzP-a Koča Pavlović.
Pavlović: Stambeni kriminal dokaz bahatosti
Poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović nazvao je Vladinu odluku o dodijeli stanova sramotnom, navodeći da se radi o očigledoj uzurpaciji vlasti i zloupotrebi položaja. “Ovaj stambeni kriminal je prva ilustracija bahatosti aktuelne političke elite”, rekao je Pavlović.
Edin Koljenović iz Građanske alijanse upozorio je da način dodjele Vladinih stanova, navodi na sumnju da se radi o zloupotrebama.
On smatra da se mora posvetiti posebna pažnja jačanju odgovornosti pri raspolaganju državnom imovinom, navodeći da su prioriteti i jasne procedure imperativ.
“Navodi o stanovima koji su podijeljeni navode na sumnju da su se oni dodjeljivali na osnovu nepoznatih, pa samim tim i upitnih kriterijuma. Ovo su procesi koji su jako osjetljivi te zahtijevaju povećanu transparentnost, i u tom smislu nijesmo baš najbolji primjer”, kazao je Koljenović, ističući da treba raditi na uspostavljanju veće odgovornosti pri upotrebljavanju javnih resursa i sankcionisati kršenje zakona.
“U Crnoj Gori postoje brojne institucije koje su podstanari, a državni budžet opterećen je plaćanjem rente za takve objekte. Postavlja se pitanje da li je u takvoj situaciji zaista prioritet dodjeljivati stanove pojedincima koji već imaju riješeno stambeno pitanje i to sa dva ili više stanova ili da određene državne institucije riješe pitanje svog prostora”.
Galerija
Bonus video:
