Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija najvjerovatnije će na jesenje izbore izaći u koaliciji bez manjinskih stranaka čije se uključivanje u vlast može očekivati nakon parlamentarnih izbora
Prema informacijama “Vijesti” u vladajućoj koaliciji su najbliži izbornom modelu prema kome bi manje stranke na jesenjim izborima nastupile u okviru nacionalnih lista, dok bi se u eventualno formiranje vladajuće koalicije uključile nakon izbora.
Za sada DPS i SDP nijesu pregovarali sa Demokratskom unijom Albanaca (DUA), Bošnjačkom strankom (BS) i Hrvatskom građanskom inicijativom (HGI), iako su te dvije stranke načelno dogovorile koalicioni sporazum DPS i SDP.
Na posljednjim parlamentarnim izborima, BS i HGI su nastupili na dijelu izborne liste koja je pripadala DPS , dok je DUA ušla u postizborni aranžman.
Gotovo je izvjesno da će DUA na izborima nastupiti na albanskoj nacionalnoj listi, oslanjajući se na istraživanja javnog mnjenja prema kojima tu stranku podržava 1,2 odsto birača i što im garantuje jedan mandat u parlamentu.
Iako se još vode pregovori o formiranju široke albanske koalicije, prema infromacijama “Vijesti”, stranka koju je vodio Ferhat Dinoša sigurna je da će nakon oktobarskih izbora ponovo biti dio vladajuće koalicije.
Ni u Bošnjačkoj stranci (BS) za sada nije bilo ozbiljnijih razgovora o izbornom nastupu, ali funkcioneri te stranke u neformalnim razgovorima tvrde da su skloniji samostalnom izlasku.
Iako ne isključuju da im veći koalicioni partner ponudi više poslaničkih mjesta u budućem sazivu parlamenta, u BS smatraju da moraju zadržati status autentičnih predstavnika Bošnjaka u Skupštini.
Prema tvrdnjama funkcionera te stranke, ulazak u vladajuću koaliciju prepustio bi bošnjačku nacionalnu listu nekoj drugoj partiji, čime bi BS u naredne četiri godine mogao dobiti jaku konkurenciju.
Prema izbornom zakonu, ukoliko ne pređu cenzus od tri odsto, stranke sa manjinske liste koje osvoje više od 0,7 odsto sabiraju glasove a mandate dijele po Dontovoj formuli.
U slučaju hrvatske nacionalne manjine jedan poslanički mandat dobija stranka sa najmanje 0,35 važećih glasova.
Bonus video:
