Demokratska partija socijalista će na zasjedanju Parlamentarne sjednice Savjeta Evrope (SE) još jednom pokušati da se izbori za prestanak praćenja ispunjavanja obaveza Crne Gore koje proističu iz članstva u SE, saznaju “Vijesti“.
Iako u maju nije prošao amandman crnogorske delegacije da SE više ne nadgleda Crnu Goru, poslanici vladajuće partije neformalno razgovaraju sa kolegama, članovima PSSE i traže podršku za amandman koji je potpisala Valentina Radulović-Šćepanović (DPS).
Komitet za monitoring Savjeta Evrope na sjedici u Parizu prije oko mjesec dana glatko je odbio taj amandman. Na komitetu za monitornig nacrt izvještaja je tada predstavio izvjestilac za Crnu Goru Žan Šarl Gardeto. U predlogu izvještaja koji će se naći pred članovima PSSE se navodi da je ”Crna Gora napredovala u ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u SE, ali da mora da osigura nezavisnost sudstva, garantuje manjinska prava, izbori se sa korupcijom i kriminalom, ali i osigura prava izbjeglicama i raseljenim licima, te pripadnicima LGBT populaciije.
“DPS lobira kod ostalih delegacija da se monitoring ukine. To je moguće jedino u slučaju da rasprava o Crnoj Gori većini poslanika ne bude zanimljiva, pa da u srijedu u sali u većini budu oni koji podržavaju ukidanje monitoringa Crnoj Gori”, kazao je jedan od članova PSSE.
U crnogorskoj delegaciji koja je u Strazburu, pored Radulović-Šćepanović su još i Zoran Vukčević (DPS), Ervin Spahić (SDP), koji je ranije kazao “Vijestima” da smatra da Crnoj Gori nije potreban monitoring jer će kroz proces pregovora za članstvo u Evropskoj uniji imati prilično obaveza i Snežana Jonica (SNP). U Strazbur nijesu otputovali Džavid Šabović (SDP) i Obrad Gojković (SNP) koji su, kao i Zoran Vukčević, zamjenici predstavnika Crne Gore u PSSE.
Jonica, koja nakon Komiteta za monitoring, nije željela da govori zašto je sa Radulović-Šćepanović tražila da se ukine monitoring nad Crnom Gorom, juče je kazala da se u svom izlaganju u Parizu samo osvrnula na ono što je najbitnije za Crnu Goru - vladanina prava i ljudska prava, a da su na sporni amandman reagovali i odbacili ga članovi samog komiteta.
Tokom ovog zasjedanja PSSE najviše će biti raspravljano o eurokrizi. Otvarajući sjednicu, predsjednik PSSE Žan Klod Minjon istakao je bitnost ovog pitanja i napomenuo da od svih zemalja članica očekuje konstruktivne predloge jer se ”rješenje ne može naći odmah”. ”Narednih pet dana nećemo moći da nađemo rješenje, ali ćemo čuti od svih zemalja primjere, inicijative i predloge. Sve naše članice u doba krize moraju se držati usvojenih standarda. Dalje, veoma sam zabrinut i za slobodu govora i medija, o čemu će takođe biti riječi, a neophodno je da sve članice poštuju ljudska prava, pogotovo one u procesu demokratske transformacije”, poručio je Minjon.
Spas je članstvo u EU
Premijer Albanije Sali Beriša je tokom svog izlaganja na PSSE ocijenio da je jedini način da se Balkan izbori sa korupcijom i organizovanim kriminalom proces evropskih integracija kome stremi čitav region.
”Za sve balkanske zemlje jedan od prioriteta je poštovanje prava manjinskih naroda. Sve balkanske zemlje žele zajedničku budućnost, a EU je najbolja koju možemo dostići“, kazao je Beriša.
Odgovarajući na pitanje jednog od parlamentaraca PSSE kako vidi budućnost Kosova, s obzirom na to da Srbija nije još priznala, Beriša je kazao da je optimista u vezi s tim, nakon dogovora Beograda i Prištine.
Premijer Albanije je komentarišući navode iz izvještaja izvjestioca SE Dika Martija iz 2010. o trgovini organa na Kosovu, kazao da se ”svaki ratni i zločin protiv humanosti mora istražiti”: “Ipak, smatram da je taj izvještaj u pojedinim elementima bio rasistički, zbog čega žalim”.
Bonus video:
