Predsjednik Vlade dr Igor Lukšić kazao je da DPS partijski program obavezuje da Crnu Goru vodi ka članstvu u EU i NATO i da šef partije Milo Đukanović, čak i kada bi to htio, ne može odlučiti da se odustane od tih strateških ciljeva.
Lukšić je, u intervjuu “Vijestima”, ocijenio da će se njegova Vlada u budućem periodu skoncentrisati na stvaranje uslova za ekonomsku-socijalnu stabilnost i ekonomski rast.
“Niko od nas ne pomišlja da se ulaskom u pregovore sa EU posao završava, a do sada smo pokazali snagu da se suočimo sa izazovima u periodu nakon otvaranja pojedinih poglavlja”, rekao je Lukšić.
Sve informacije govore da Evropski savjet u decembru neće odlučiti da Crnoj Gori da pregovore. Kako sve to doživljavate?
Upoznat sam sa francusko-njemačkim “non-paperom”, ali treba imati u vidu da je taj papir kreiran nekoliko dana prije nego što je EK predložila pregovore sa nama i model koji će važiti za druge zemlje regiona, a koji podrazumijeva da se odmah otvori poglavlje o vladavini prava, odnosno borbi protiv kriminala i korupcije.
Posebno me hrabri to što vjerujem da će sve odluke biti u interesu i Crne Gore i EU
Očekuje se da EK to detaljnije obrazloži zemljama članicama EU. Zato bih sačekao nekoliko sedmica. Ne mislim da su stvari takve da Evropski savjet zasigurno neće odobriti otvaranje pregovora sa Crnom Gorom.
Posebno me hrabri to što vjerujem da će sve odluke biti u interesu i Crne Gore i EU. Ne treba zaboraviti da se proces proširenja ne tiče samo Crne Gore, već da je to direktan doprinos daljoj stabilnosti regiona. Mislim da će na kraju proraditi racionalni izraz ukoliko ekonomska kriza u EU ne bude dominirala u narednim sedmicama.
Dužnost nam je da osujetimo svaki nacionalizam
Kako komentarišete tvrdnje predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića da dio DPS-a i SDP, na osnovama ideologije Sekule Drljevića, permanentno vode hajku protiv njega i da će se do srže protiviti crnogorskom nacionalizmu. Prepoznajete li Vi crnogorski nacionalizam?
Predsjednik Vujanović nastoji da bude predsjednik svih građana, bez obzira na njegovu privrženosti politici DPS-a, što često izaziva oprečna stanovištva. Nacionalizam postoji na svim stranama, i dužnost svih nas jeste da ga osujećujemo u korist opšteg napretka.
Sreli ste s predstavnicima opozicije nekoliko dana nakon što su oni okarakterisani kao izdajnici. Mislite li da su oni izdajnici?
G. Đukanović je uglavnom tertirao političku biografiju tih ljudi. Međutim, predstavnici opozicionih partija su predstavnici opozicionih partija.
Oni imaju podršku dijela građana i moja obaveza je da komuniciram sa njima. U tom smislu, pozicija predsjednika DPS-a je mnogo lagodnija, ali ja mislim da je potrebno da premijer komunicira s opozicijom za koju se nadam da će biti konkurentnija i time veća prijetnja promjeni vlasti.
To bi bilo dobro i za DPS. Na putu evropskih integracija Crna Gora je uspjela da iznjedri jednu tekovinu koja nije bila viđena u regionu - vrlo širok inkluzivan proces sa širokim konsenzusom bez obzira na to da li se neko nekada zalagao za uniju s Rusijom i Bjelorusijom a sada ja za EU, bez obzira na to da li je neko smatrao da Crna Gora dva mjeseca pred referendum treba da ga odloži, pa je mjesec dana nakon toga formirao partiju uz crnogorsku himnu.
Bez obzira na sve to, to su predstavnici opozicionih partija, to je druga strana našeg parlamenta i mi treba da nastavimo da gradimo mostove saradnje. Vjerujem da je jako pozitivno odjeknulo u evropskoj javnosti to što je i opozicija lobirala za pregovore sa EU.
Nema prostora za povećanje plata u državnim strukturama
Svjedoci smo sve učestalijih štrajkova u Crnoj Gori. Hoće li Vlada izaći u susret za povećanje plata u javnom sektoru?
Kada govorimo o povećanju plata u Crnoj Gori, zaboravlja se da će povećanje plata biti iduće godine, kao što je bilo i ove godine, u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Mi smo ove godine imali u januara, pa u julu, povećanje zarada, pa ćemo opet imati u januaru i julu
Da li je to povećanje plata u procentu koji je zadovoljavajući, vjerovatno da nije, ali mislim da je to čak iznad ekonomskog potencijala Crne Gore, u poređenju sa više zemalja Evrope koje uglavnom smanjuju i zamrzavaju plate. Naš prosjek plata je veći nego u zemljama u regionu.
Mi smo ove godine imali u januara, pa u julu, povećanje zarada, pa ćemo opet imati u januaru i julu. Julska zarada će u odnosu na decembarsku prošle godine biti, u rasponu od minimalne do prosječne, veća za 3,5 do deset odsto, što je brže od rasta ekonomije.
A znamo da se produktivnost ne stimuliše time što će plate rasti brže nego produktivnost ekonomije. Zato je naša ponuda sindikatima da se dogovorimo, u jednom srednjem periodu da vežemo rast zarada za neki indikator. Nema prostora za povećanje zarada u državnim strukturama zato što su u prosjeku veće zarade nego što je to na tržištu.
Da li Vlada ima rješenje za KAP s obzirom na to da ga smatrate najvažnijom karikom u ekonomiji?
Sa indijskim partnerom koji je zainteresovan da uđe u KAP razgovarali smo o mogućnostima da se poveća proizvodnja, samim tim poveća izvoz, da se pokrenu prerađivački kapaciteti, otvore nova radna mjesta, da se ponovo stavi u funkciju proizvodnja glinice pod ekološkim prihvatijivim uslovima, i da se izgradi jedan od energetskih objekata.
Partner je izrazio interesovanje da učestvuje u takmičenju za koncesije nad rudnim bogatstvom Maoče. Sve to bi pomoglo da obezbijedi dugoročnu stabilnost KAP-a.
Važno je kako dugove KAP-a svesti na nivo koji je dugoročno održiv, i o tome sada Ministarstvo ekonomije, takođe, pregovara sa partnerima
Međutim, dok se izgradi Maoče treba nekoliko godina. Аli Crna Gora, ulaganjem italijanske Terne, treba da dobije energetski kabl koji otvara čitav niz mogućnosti za mnoga tržišta.
Možda u tome postoji prostor koji bi obezbijedio neko dugoročno rješenje, neka vrsta obezbjeđivanja energije sada iz spolja koja bi bila pod povoljnijim uslovima i na račun budućih mogućnosti plasmana te električne energije preko kabla. To je sada tema za pregovore...
Takođe, važno je kako dugove KAP-a svesti na nivo koji je dugoročno održiv, i o tome sada Ministarstvo ekonomije, takođe, pregovara sa partnerima. Sa Rusima koji su izrazili spremnost da izađu iz KAP-a, i Indijcima koji bi da uđu.
S obzirom na to da je na pomolu novi aranžman za KAP, koliko će to da košta poreske obveznike?
Pokušavamo da dođemo do rješenja koje neće značiti nove subvencije za električnu energije, a koje nijesu ni predviđene za iduću godinu i koje neće istovremeno značiti skrivene subvencije koje će opterećivati Elektroprivredu.
Takođe, pokušavamo doći do rješenja koje neće značiti povećanje garancija, već pokušaj da se garancije potpuno skinu ili da dobijemo neku vrstu pokrića za te garancije od trećeg partnera. U svakoj varijanti poreski obveznici iz čitave ove priče treba da izađu bolje nego što je to bilo do sada... Rekli smo da državne pomoći više neće biti.
Plašite li se "crnih scenarija" za KAP, da treći partner odustane kao što su mnogi partneri odustajali, da se aktiviraju garancije od preko 130 miliona eura...?
Može da se desi da finansijske teškoće koje ima KAP uvedu u bankrot. Ali, ukupno gledano garancije za KAP su četiri odsto bruto domaćeg proizvoda i to su najrizičnije garancije koje imamo, i nijesu nešto što je nesavladivo. Svakako, samo po sebi bi bio problem za ekonomiju izgubiti tu vrstu proizvodnje.
Bonus video:
