Crnogorskim medijima u petak je odjeknula vijest da je Vlada usvojila predlog Zakona o predsjedniku države, koji uvodi novine kada je riječ o njegovim nadležnostima.
Pored toga što se tim aktom prvi put zakonski jasno definišu oblasti djelovanja predsjednika države, javnost je zanimala činjenica i da je Zakon postao aktuelan svega dvije sedmice nakon što je lider DPS Milo Đukanović ubjedljivo pobijedio na predsjedničkim izborima.
Kako prenose podgorički mediji, zakon nije bio u planu rada Vlade za ovu godinu, koja je, pri tom, predlog zakona utvrdila bez javne rasprave.
"Dogovoreni potez"
"Činjenica da predlog zakona dolazi iz Vlade, upućuje na zaključak da se radi o ranije dogovorenom potezu. Otuda i navedena brzina,“ navodi za Dojče vele (DW) politički analitičar i pravnik Sergej Sekulović. "Đukanović je i tokom izborne kampanje najavljivao da će biti aktivan predsjednik, odnosno, da će ići šire od onoga što su nadležnosti predsednika propisane Ustavom. Za tako nešto mu je potrebna zakonska osnova."
Najviše pažnje privukle su odredbe kojima se predsjedniku države daje pravo da formira svoje savjete, komisije i radne grupe, stalna i privremena radna tijela, što podsjeća na uređenje Vlade.
"Iz samog rješenja možemo zaključiti da će se proizvoditi politika na dnevnom nivou, te da neće nedostajati političkih inicijativa. Ako uzmemo u obzir da je Đukanović i predsjednik najjače partije, otvara se prostor za razmišljanje da li će i u kojoj mjeri doći do svojevrsne mutacije ustavno-političkog sistema", navodi Sekulović.
U Crnoj Gori vlada parlamentarni sistem, što u slobodnom prevodu znači da je najjača politička ličnost predsjednik Vlade. To je, bez sumnje, važilo kada je na njenom čelu bio Đukanović. Sada postoji mogućnost da sa Đukanovićem na mjestu predsjednika države crnogorski politički sistem poprimi drugačiji oblik.
"Sastanak premijera"
Nešto drugačiji primjer takve prakse daje Srbija, u kojoj Aleksandar Vučić vuče sve konce, bez obzira na to da li je predsjednik države ili Vlade. Prelaskom na mjesto predsjednika prošle godine Vučić čak nije imao ni potrebe da širi zakonske nadležnosti – naprosto ih je prisvojio.
Upravo poređenje crnogorske i srpske zbilje poslužilo je karikaturisti Zoranu Šćekiću kao savršena inspiracija za karikaturu nedavno objavljenu u dnevnom listu Dan. "Ovom karikaturom sam pojasnio ono što svi primjećuju – da se u Crnoj Gori pita samo Milo Đukanović, a Vučića sam dodao kao začin, s obzirom na to da imaju sličan sistem kontrole svih institucija", navodi Šćekić za DW.
Tokom višegodišnje karijere, Šćekić je nacrtao 11.000 karikatura. Većinom su bile političke, a 900 je posvetio "vječitom gospodaru". "Recept za ovako dugu vladavinu Đukanovića je kontrola svih institucija – policije, vojske, vladinih službenika... Ukoliko bi to izgubio, došlo bi do izdaje najbližih saradnika, ne bi se mogao vršiti pritisak na birače i time bi izgubio vlast i moć", uvjeren je nagrađivani crnogorski karikaturista.
Vujanoviću titula "bivšeg predsjednika"
Vlada je bila darežljiva i prema odlazećem predsjedniku države. Novim Zakonom propisala je da Filip Vujanović dobija počasnu titulu "bivši predsjednik Crne Gore" i prihode od 70 odsto plate koju je do sada primao. Nju će moći da prima do odlaska u penziju ili novog zaposlenja.
Još nije poznato kada će se Zakon o predsjedniku države naći pred poslanicima. Pravnik Sekulović ne sumnja da će ovaj akt lako dobiti potrebnu većinu u Parlamentu. On podsjeća da crnogorskom pravnom sistemu nedostaju i zakoni o Skupštini i Vladi, ali da njihovo usvajanje, ni nakon skoro 30 godina od kada te institucije postoje, nije prioritet. Jer, predsjednik jeste.
Bonus video:
