Socijalistička narodna partija nagovijestila je da bi mogla podržati predlog izbornog zakona, ako Ministarstvo prosvjete uskladi nastavne programe tako da crnogorski i srpski jezik budu ravnopravni.
Glavni odbor SNP-a je jednoglasno ocijenio da je načelni dogovor premijera Igora Lukšića sa opozicionim predsjednicima i predstavnicima “dobra osnova za donošenje Zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju” i da je dalje neohodno “jasno, definisati sadržine svih podzakonskih akata” kako bi se “eliminisala bilo koja mogućnost diskriminacije nad većinom stanovništva u Crnoj Gori koja govori srpskim jezikom”.
Tokom polemike na Glavnom odboru i zaključcima pročitanim pred novinarima, članovi SNP-a su koristili formulaciju ravnopravnost srpskog i crnogorskoj jezika, za razliku od Glavnog odbora Nove koji je zatražio „apsolutnu ravnopravnost“.
SNP bi tako mogao podržati Vladin predlog izmjena Zakona o opštem obrazovanju na sjednici parlamenta koja je zakazana za 2. septembar u kojem su doslovice prepisani navodi iz sporazuma Lukšića sa Srđanom Milićem, Andrijom Mandićem i Brankom Radulovićem prema kojem se nastava izvodi na crnogorskom i, imajući u vidu istu lingvističku osnovu, na srpskom.
Nakon toga, očekuje se da 6. septembra bude održana sjednica parlamenta posvećena zakonima o državljanstvu i izborima odbornika i poslanika, čijim usvajanjem bi bio otvoren put Crnoj Gori da dobije datum pregovora sa EU.
Poslanici sami odlučuju o izbornom zakonu
GO SNP je dao saglasnost klubu poslanika da samostalno odluči kako će glasati za izborni zakon i „moguće“ amandmane na Zakon o crnogorskom državljanstvu.
Tokom rasprave na sjednici SNP-a ponovljeno je da je predlog izborog zakona na skupštinskom kolegijumu usvojen skoro konsenzusom i da su u njemu ugrađena rješenja koja je SNP ranije zagovarao.
Šef poslaničkog kluba SNP-a Aleksandar Damjanović tokom obraćanja članovima GO kazao je da na kolegijumu nije podržao predlog o državljanstva na osnovu kojeg građani Crne Gore koji su upisni u birački spisak mogu dobiti crnogorsko državljanstvo, ako potpišu izjavu da se odriču državljanstva druge države.
Država Crna Gora nema mogućnost da kod većine država bivše SFRJ provjeri da li se neko odrekao državljanstva te države
I Srđan Milić je rekao da ne bi glasao za to rješenje.
Prema važećem zakonu, građani koji žele prijem u crnogorsko državljanstvo moraju da donesu otpust iz državljanstva druge države, što je skup i dug proces. Damjanović je rekao da izjava o odricanju od državljnstva nema pravno dejstvo, ali da je cilj vlasti da sije strah kod građana.
Država Crna Gora nema mogućnost da kod većine država bivše SFRJ provjeri da li se neko odrekao državljanstva te države.
Simonović spriječio da SNP ode putem Nove
Sjednica GO SNP-a bila je otvorena za medije čitavim svojim tokom, što je prvi put urađeno u istoriji crnogorskog višestranačja.
Međutim, Milić je na početku sjednice prigovorio da je pogrešno interpretirana u medijima izjava da će sjednica GO biti otvorena za medije, ali da sad ne žele da je zatvore, tako da nije jasno da li će najjača opoziciona partija ubuduće praktikovati toliki stepen transparenosti.
Nakon Milićevog uvodnog izlaganja, počela je polemika o jeziku u obrazovnom sistemu na osnovu koje se moglo zaključiti da će SNP, poput Nove, odstupiti od dogovora sa Lukšićem.
Taj dogovor, kako su “Vijestima”, odmah nakon sastanka u ponedjeljak saopštili izvori iz Vlade i opozicije, podrazumijeva da se nastava obavlja na jeziku razumljivom svima, dok bi se u okviru predmeta crnogorski jezik i književnost izučavale razlike između jotovanog crnogorskog i srpskog jezika.
„U sporazumu jasno piše da je srpski jezik obavezan. Ako neko iz struktura vlasti misli da nije, onda neka to javno kaže“, rekao je Bulatović
Na kraju godine svi đaci bi dobili ocjene iz predmeta crnogorski jezik, dok bi iz srpskog bili ocijenjeni oni koji to žele.
Jovo Pejović je rekao da niko nema pravo da nanese štetu većini građana koji su se izjasnili da govore srpskim jezikom, praveći bilo kakve kompromise.
„Podsjetiću da u Programu SNP-a piše da srpski jezik treba da bude službeni. Niko u SNP-u nema pravo da od toga odustane i da tjera građane da govore karikaturalnim jezikom kakav je crnogorski.... Ne želim da SNP doživi sudbinu PzP poslije donošenja Ustava“, rekao je Pejović.
Savo Vučetić je rekao da ga ne interesuje kada će na dnevni red doći izborni zakon, za godinu, dvije ili pet - već da ga interesuje da sačuva, kako je kazao, srpski jezik i identitet.
Tok rasprave je promijenio Vuksan Simonović koji je rekao da ne vidi nijedan razlog da GO SNP ne podrži tekst sporazuma sa Lukšićem i da ovlasti Milića da ga potpiše jer u njemu jasno piše da je srpski jezik obavezan.
U tome su ga podržali Predrag Bulatović, Mio Vojinović i Neven Gošović koji su pohvalili dosadašnje poteze koje je povukao Milić.
„U sporazumu jasno piše da je srpski jezik obavezan. Ako neko iz struktura vlasti misli da nije, onda neka to javno kaže“, rekao je Bulatović.
Vlast će hapsiti svoje drugove
Bulatović je rekao da se snažno zalaže da Crna Gora dobije datum pregovora sa EU, za šta je uslov izglasavanje izbornog zakona.
On je rekao da je borba protiv korupcije i kriminalala uslov broj jedan EK, dok je izborni zakon pod brojem dva.
Usvajanjem izbornog zakona, kako je kazao, ostavimo vlasti da se bori sa centralnim pitanjem – kako će da hapsi svoje drugove ogrezle u korupciji i kriminalu.
Na kraju sjednice GO je jednoglasno usvojio zaključak u kojem se navodi:
„Glavni odbor SNP smatra da je načelni dogovor predsjednika Vlade sa predsjednicima i predstavnicima opozicionih političkih partija, SNP, Nove i PzP, dobra osnova za donošenje Zakona o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.
Glavni odbor smatra da je neophodno, prethodno i jasno, definisati sadržine svih podzakonskih akata, na način da se usklade nastavni planovi i programi, kojima se u potpunosti obezbjeđuje primjena Sporazuma i eliminiše bilo koja mogućnost diskriminacije nad većinom stanovništva u Crnoj Gori, koja govori srpskim jezikom”.
Milić: Sporazum nije potpisan zbog mene
U uvodnim izlaganjima, Milić i Damjanović su okrivili medije za pogrešnu interpretaciju sporazuma sa Lukšićem, ali članovima Glavnog odbora i novinarima nijesu precizirali kako će sporazum, prema kojem je srpski jezik obavezan u nastavi, izgledati kada se pretoči u praksu.
Milić je rekao da je tačno da su on i kolege iz opozicije od Vlade i Lukšića dobili više od onoga što su očekivali. On je objelodanio i da je na sastanku rekao da SNP neće napadati kolege iz Nove ili PzP, ako oni prihvate vladino rješenje o jeziku.
“Sporazum nije potpisan jer ja to nijesam htio da uradim prije nego što porazgovaram sa vama (članovima GO) i što sam bio ubijeđen da će doći do pogrešnog tuimačenja sporazuma”, kazao je Milić i dodao da u sporazumu jasno piše da je srpski jezik obavezan i da on to, kao predsjednik SNP-a, nije mogao da odbije.
On je rekao da je kasnije u medijima došlo do različitog tumačenja sporazuma.
“Lukšić mi je eksplicitno rekao da on nikada nije kazao da je srpski jezik fakultativan”, podvukao je Milić.
Ta tumačenja su, prema mišljenju Milića, bila potrebna da se podigne tenzija u odnosu na moguće rješenje jednog pitanja od onih koji svaki razgovor vlasti i opozicije vide kao prekompoziciju političke scene.
“SNP neće praviti koalicije”, podvukao je Milić.
Predsjednik SNP-a je rekao da mu je Lukšić predložio da se sastane sa klubom poslanika te partije i da on misli da taj sastanak treba organizovati.
Galerija
Bonus video:
