Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu usvojio je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, sa amandmanima koje je podnijela Vlada Crne Gore, a kojim je predviđena potpuna dekriminalizacija klevete.
Ističući da je “preuranjeno ići sa takvim izmjenama” predsjednik Odbora Ervin Spahić (SDP) naveo je primjer Rumunije, koja je 2006. godine dekriminalizovala klevetu, a kasnije je ponovo vratila.
“I Hrvatska je vratila zatvorsku kaznu za klevetu. Mislim da smo prerano krenuli sa tim. Klevetu su dekriminalizovale Bosna i Hercegovina, Kipar, Estonija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Jermenija. Čini mi se da više naginjemo zemljama bivšeg Sovjetskog saveza, nego Evropskoj uniji”, rekao je Spahić.
On je pitao i zbog čega se od Crne Gore traži da dekriminalizuje klevetu, za razliku od zemalja članica EU, koje to pravo mogu da zadrže.
Izvršni direktor Inicijative za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević kazala je da “Crna Gora ni od koga ništa ne treba da prepisuje”, jer svaka nova zemlja kandidat treba da postigne viši standard od prethodne.
“Tako je bilo sa Bugarskom i Rumunijom, koje nijesu imale toliko zahtjeva kao što se očekuje od Crne Gore”, istakla je Gorjanc Prelević.
Navodeći da je praksa u Evropi da je zabranjen zatvor zbog javno izgovorene riječi, ona je rekla da “Crna Gora ne može da vrati kaznu zatvora za klevetu, jer bi to usporilo njen evropski put”.
“Racionalnije je da država omogući da se zbog klevete ide na građansku parnicu, jer krivični postupak nije efikasniji od građanske parnice”, kazala je Gorjanc Prelević.
Pozdravljajući svaki korak koji je usmjeren na usaglašavanje domaćih sa evropskim standardima, Rifat Rastoder (SDP) kazao je da bi pitanje dekriminalizacije klevete trebalo još dobro izučiti.
“Jesmo li mi zreli da budemo lideri u Evropi po ovom pitanju. Da li smo dovoljno izučili sve to. Možda bi trebalo prvo smanjiti visinu novčanih kazni, pa postepeno ići u potpunu dekriminalizaciju klevete”, poručio je Rastoder.
Pomoćnik ministra pravde Branka Lakoćević rekla je da se dekriminalizacijom klevete jača sloboda medija i da se satisfakcija za povredu časti i ugleda može ostvariti u građanskoj parnici.
Poslanik DPS-a Zoran Vukčević rekao je da bi trebalo učiniti sve da se obezbijede široke medijske slobode, ali da je neophodna i veća odgovornost medija.
“Naročito kada je riječ o profesionalnom izvještavanju, jer je suština novinarstva traganje za istinom, mada u praksi često imamo da se neko namjerno kleveće. Nekad je veća satisfakcija da se u mediju gdje se neko kleveće objavi demant i izvinjenje da je objavljena neistina”, poručio je Vukčević.
Pozdravljajući naknadnu pamet Vlade, kada je riječ o dekriminalizaciji klevete, poslanik PzP-a Koča Pavlović rekao je da je u predloženi izmjenama sporno što je kleveta ostala kao krivično djelo kada je u pitanju član porodice.“Sada se postavlja pitanje može li se, kada se govori o šefu režima, moguće ne spomenuti i vladajuću porodicu”, kazao je Pavlović.
Odbor je odbio i zahtjev MANS-a za učešće u raspravi o Izvještaju Vrhovnog državnog Tužilaštva, koje je zakazano za 16. maj.
Bonus video:
