Grupa intelektualaca sa prostora bivše Jugoslavije pokrenula je prije nekoliko nedelja inicijativu za formiranje Pokreta za autonomiju Sandžaka.
U inicijativnom odboru (IO) se nalaze Edin Salković, predsjednik Zajednice sandžačke dijaspore, Almir Mehonić, novinar sarajevskog magazina "Saff", Fatmir Alispahić, književnik, publicista i novinar, Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Anes Džunuzović, novinar i publicista, Željko Milićević, predsjednik "Justice for Bosnia Task Force", Semir Đulić, Rifat Hodović, predsjednik Bošnjačkog sandžačkog kluba, Esad Krcić, glavni i odgovorni urednik web magazina Bošnjaci.net, Muhamed Mahmutović, književnik i novinar "Dnevnog avaza", Sahit Kandić, predsjednik Udruzenja Bošnjaka Kosova "Oaza", Šemso Agović, prevodilac i publicista, Ferid Šantić, publicista i Nasit Ešlik Mehonić, predsjednik Unije bošnjačkih udruženja u Turskoj.
Osnovni cilj rješavanje statusa Sandžaka
U saopštenju dostavljenom "Vijestima" ističe se da će pokret za autonomiju Sandžaka biti nadstranačka organizacija koja će baštiniti tekovine decenijske borbe sandžačkih naroda za autonomiju Sandžaka.
“Glavni cilj pokreta biće internacionalizacija neriješenog sandžačkog pitanja i riješavanje statusa Sandžaka, kroz formiranje jedinstvene autonomne prekogranične pokrajine Sandžak”, stoji u saopštenju.
Ideju o vraćanju autonomije Sandžaku inicirao je prije oko pola godine glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić.
Jedan od pokretača inicijative za formiranje Pokreta za autonomiju Sandžaka, Almir Mehonić je za "Vijesti" kazao da Zukorlićeva inicijativa ima njihovu punu podršku, ali da ljudi okupljeni oko pokreta nisu direktno vezani za Islamsku zajednicu, već da su u pitanju razni intelektualci koji nijesu samo iz Sandžaka i nijesu samo Bošnjaci.
Podrška Zukorlićevoj inicijativi
Mehonić smatra da uprkos javnom negiranju političkih partija i bošnjačkih intelektualca, u Crnoj Gori postoji raspoloženje za autonomiju Sandžaka, što je pokazao referendum iz 1991. godine, te da bi ponovno izjašnjavanje građana "bez pritisaka i ucjena" dalo iste rezultate.
On smatra da je autonomija prekogranične pokrajine Sandžak neminovnost zbog loše situacije u toj regiji koja je izložena najgrubljim oblicima ekonomske i drugih diskriminacija od strane zvaničnih Beograda i Podgorice.
On tvrdi da je status Sandžaka "pitanje svih pitanja u sandžačkoj politici i budućnosti", bez čijeg rješavanja neće biti potpune ravnopravnosti za narode koji tu žive.
Glavni cilj pokreta biće formiranje jedinstvene autonomne prekogranične pokrajine Sandžak, piše u saopštenju Inicijativnog odbora
Hoće regionalizaciju, a ne nove granice
Mehonić smatra da nezavisnu Crnu Goru i prekograničnu pokrajinu Sandžak ne treba posmatrati kao dvije suprotstavljene strane.
"Autonomija Sandžaka ne znači mijenjanje državnih granica. Mnogo je primjera u modernoj Evropi gdje postoje takozvane prekogranične autonomije.
Dakle, naši su zahtjevi apsolutno u skladu sa evropskim standardima, i Srbija i Crna Gora na svom putu ka EU moraju primjenjivati standarde moderne Evrope, a regionalizacija je jedan od osnovnih postulata razvijenih evropskih zemalja”, ocijenio je Mehonić.
Bošnjačko nacionalno vijeće ne podržava ideju
Između ostalih, i Bošnjačko nacionalno vijeće Crne Gore je odbacilo priču o autonomiji Sandžaka, ali Mehonić smatra da oni nemaju nadležnosti da se bave tim pitanjem.
"Taj organ mi sve više miriše na podgoričko nacionalno vijeće, a sve manje na bošnjačko. To vijeće je izgleda postalo leglo podobnih Bošnjaka, koji će još malo pa Đukanovića pitati kakva imena djeci da daju.
A na kraju krajeva, pitanje autonomje Sandžaka nije samo bošnjačko pitanje. Pa prvi predsjednik Sandžaka je bio srpski intelektualac iz Prijepolja Sreten Vukosavljević. Mi ne tražimo autonomiju samo za Bošnjake nego za sve građane Sandžaka", rekao je Mehonić.
Bonus video:
