Crnogorska manjina koja živi u Makedoniji sa dozom sumnjičavosti i osjećajem diskriminacije dočekuje predstojeći popis stanovništva što treba da se održi prvih petnaestak dana u aprilu ove godine.
Razlog je najviše u činjenici što predstavnici crnogorske manjine nijesu uključeni u dovoljnoj mjeri u ukupnom broju od oko 8.400 popisivača koji će na terenu i u neposrednom kontaktu anketirati građane o njihovoj etničkoj pripadnosti.
Tek poslije reakcije predstavnika Zajednice Crnogoraca u Makedoniji na objavljeni konkurs za prijem popisivača i u kojem uopšte nijesu bila predviđena mjesta za popisivače crnogorske nacionalnosti, predstavnici makedonske Državne popisne komisije su se saglasili da budu izabrani i trojica popisivača - Crnogoraca.
No, oni će biti stacionirani u Državnom zavodu za statistiku i izlaziće na teren samo u slučaju ukoliko građani crnogorske nacionalnosti izričito zatraže da ih oni evidentiraju u popisnom obrascu.
Pokrenut postupak pred Ustavnim sudom
Ovakvo rješenje ne zadovoljava mnogo predstavnike crnogorske zajednice. Miroljub Orlandić, predsjednik Zajednice Crnogoraca u Makedoniji, izjavio je da se nastavlja pravna bitka da se otkloni diskriminacija, kako prema Crnogorcima, tako i prema drugim manjim etničkim zajednicama u Makedoniji.
“Pokrenuli smo postupak pred Ustavnim sudom i pred Državnom komisijom za sprečavanje diskriminacije sa kojima tražimo da se ostrani situacija u kojoj male etničke zajednice nemaju svoje predstavnike u Državnoj popisnoj komisiji i u popisnim timovima koji će sprovoditi popis na terenu”, kaže Orlandić za “Vijesti”.
Sastav popisnih timova već je prouzrokovao probleme i unio neizvjesnost da li će popis stanovništva doživjeti bojkot od strane određenih etničkih zajednica. Šest članova DPK, koji su Albanci i dvojica Turaka ne bojkotuju rad Komisije, a nezadovoljstvo izražavaju i Romi, Bošnjaci, Vlasi, Hrvati, Slovenci, Ukrajinci...
Sporna je odluka Državne popisne komisije da u popisnim timovima budu dva predstavnika iz redova dviju najbrojnijih etničkih zajednica u svakoj opštini. Ovo znači da će skoro 95 odsto komisija imati miješani sastav, najčešće makedonsko-albanski. U njima neće biti predstavnika malih etničkih zajednica.
“Zakonom je predviđena pravična zastupljenost svih zajednica u Makedoniji pri izboru Državne popisne komisije, no, na kraju, Vlada i DPK ovo nijesu poštovale. Sada se prvi put Crnogorci zajedno sa drugim manjinama maksimalno trude da ostvare svoja manjinska prava. S obzirom na ustavno rješenje da su nacionalne zajednice nosioci suvereniteta u Makedoniji, popis ovoga puta neće biti samo tehničke prirode i neće biti samo statistička operacija, već će imati dalekosežne političke konsekvence u pravcu ostvarenja manjinskih prava malih zajednica”, tvrdi Orlandić.
Na popisu iz 1994. u Makedoniji se izjasnilo 4.000 građana kao Crnogorci, a 2002. samo 2.300, što je skoro za 50 odsto manje. Status crnogorske manjine u Makedoniji nije pravno regulisan, a to znači da oni nijesu navedeni u preambuli Ustava, niti su Makedonija i Crna Gora do sada potpisale bilateralni sporazum kojim bi se priznalo postojanja crnogorske manjine u Makedoniji i makedonske u Crnoj Gori i kojim bi se regulisala manjinska prava.
Bonus video:
