Građani su veoma površno informisani o političkim procesima u Crnoj Gori, ocijenili su iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), dodajući da je loše što tako neinformisani biraju one koji će voditi državu.
Ta nevladina organizacija nedavno je sprovela istraživanje o povjerenju građana u izborni proces, tokom kojeg su uočili da je informisanost građana o političkom životu Crne Gore, kako su kazali, "frapantno" nizak.
Istraživač javnih politika u CeMI-ju, Nikola Zečević rekao je agenciji MINA da su građani informisani vrlo površno o političkim procesima u Crnoj Gori, "uzme li se u obzir da ta površnost proizilazi iz apsorbovanja dvije vrste informacija, koje obično dolaze iz dva suprostavljena tabora, bilo da su oni politički, medijski, kulturni".
"Dakle, imate jednu posve binarnu percepciju političke i socijalne stvarnosti u Crnoj Gori. Naše istraživanje je pokazalo da je nivo opšte političke kulture u zemlji izrazito nizak", rekao je Zečević.
Kako je rekao svega 13,8 odsto ispitanika zna da crnogorska skupština ima 81 poslanika ili poslanicu.
On je naveo i da samo 9,4 odsto ispitanika zna da izborni cenzus iznosi tri odsto, a samo 10,4 odsto njih da je tokom održavanja parlamentarnih izbora, na snazi proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim partijskim listama.
Zečević smatra da se, kada je riječ o opštoj političkoj kulturi, odgovornost može tražiti na više adresa.
"Tu je obrazovni sistem, državne institucije, političke partije, mediji, i tako dalje. Sama činjenica da imate ogromnu većinu građana koji ne znaju šta su suštinske posljedice njihovog aktivnog građanskog djelovanja, u ovom slučaju realizacije biračkog prava, je više nego zabrinjavajuća", rekao je Zečević.
On je napomenuo da se njihovo istraživanje nije bavilo razlozima nezainteresovanosti građana za ova pitanja, iz aktuelnog političkog konteksta možemo samo izvlačiti pretpostavke.
"Izvjesno je da većina crnogorskih građana ne smatra da je ova tematika za njih relevantna, već da se tim pitanjima trebaju baviti političari i politički subjekti čiji su oni članovi ili simpatizer", kazao je Zečević.
Na taj način, dodao je on, prosječan stanovnik Crne Gore sebi nesvjesno odriče ulogu građanina, i pristaje da bude tek dio glasačkog mehanizma određene političke organizacije.
On je rekao da je nesumnjivo loše što tako neinformisani građani biraju one koji će voditi državu.
"To je nesumnjivo loše ali je očigledno poželjno. I iz ugla vlasti, i iz ugla opozicije. Imati glasača ispod prosječne političke kulture ili naobrazbe, koji mnogo ne pita, još manje zna, a uvijek je pripravan da glasa kako se od njega očekuje, se čini kao idealan model političkih odnosa", rekao je Zečević.
On je mišljenja da obrazovni sistem mora obezbijediti, na svim nivoima obrazovanja, temeljnije izučavanje političkog sistema Crne Gore.
"U tom smislu, takođe, treba naglasiti važnost neformalnog obrazovanja. Stoga bi država trebala inicirati projekte koji bi uticali na podizanje nivoa opšte političke kulture", ocijenio je Zečević.
Kako je naveo, crnogorski mediji takođe trebaju izvjesnu katarzu.
"Njihova uloga treba biti više emancipatorska, a manje populistička. Sa druge strane, živimo u sistemu koji nameće takozvana tržišna pravila, pa se mora priznati da neke njegove devijacije često izgledaju nesavladivo", zaključio je Zečević.
Bonus video:
