Iako su žene Ustavom iz 1946. godine dobile pravo da biraju i budu birane, Crna Gora je sporo napredovala i danas, ove 2019. godine sa 24% žena u Skupštini i dalje je na začelju u regionu, ocjenjuju iz Ženske političke mreže.
"Skupština Crne Gore izglasala je kvote za manje zastupljeni pol na sjednici održanoj 8. septembta 2011. godine, prilikom usvajanja osme izmjene izbornog zakona, prihvatajući inicijativu naprednih političarki nakon izuzetno zahtjevne, višegodišnje borbe. I pored činjenice da je pitanje kvota otvarano prilikom svake izmjene izbornog zakona, trebalo je punih 13 godina i 8 izmjena da se konačno usvoji obaveza da na izbornim listama mora biti najmanje 30% žena", navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da, u tom trenutku u Skupštini Crne Gore, od 81 poslanika bilo je samo 9 žena, ili svega 11% od ukupnog sastava parlamenta. I tada i sada, više od 50% biračkog tijela u Crnoj Gori su žene.
„Danas, osam godina nakon uvođenja kvota Ženska politička mreža traži dalje unapređenje ovog zakonskog akta, a jedan od ključnih zahtjeva jeste uvođenje zakonske norme o učešću najmanje 40% žena na listama. Ustav Crne Gore garantuje ravnopravnost muškaraca i žena, sve političke partije, svojim političkim programima i svakodnevnim obraćanjima javnosti Crne Gore, snažno zastupaju demokratizaciju društva, te su se stvorili svi uslovi da se zahtjev Ženske političke mreže ispune“, kazala je koordinatorka Ženske političke mreže za političku participaciju Snežana Jonica.
U susret izmjenana izbornog zakonodavstva, Ženska politička mreža najavila je kampanju „Vijek borbe za politička prava žena“, koju podržava UNDP.
Bonus video:
