Otvaranje identitetskih pitanja i zahtjevi za izmjenom Ustava mogli bi dodatno otežati politički dijalog o izbornim reformama, smatraju u dijelu opozicije i civilnom sektoru.
Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) najavilo je da će Skupštini Crne Gore dostaviti zahtjev za izmjenu Ustava Crne Gore kojima bi se, između ostalog, poboljšao status Srba, ali i izmijenio način izbora sudija i tužilaca.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović upozorava da su promjene Ustava složen proces koji se ne pokreće prije nego se obezbijedi potrebna većina.
“U taj proces se, po pravilu, ne ulazi u izbornim godinama i bez jasnijeg određenja obima i karaktera promjena Ustava, i u konačnom bez obezbijeđene većine za izglasavanje. Podsjetiću da se, ukoliko se promjena Ustava ne usvoji, postupak ne može ponoviti prije isteka jedne godine otkad je predlog odbijen”, kazao je Radulović za “Vijesti”.
Član Predsjedništva Demokratskog fronta Milan Knežević juče je rekao da će predlogom izmjena Ustava, između ostalog, biti predviđeno da Skupština bira predsjednika Vrhovnog suda, sve sudije, ali i Specijalnog državnog tužioca kojeg bi predložio Vrhovni državni tužilac (VDT).
On je na sastanku sa Vladislavom Vukovićem iz Jugoslovenske komunističke partije (JKP) ocijenio da je položaj srpskog naroda u Crnoj Gori institucionalno neizdrživ. Knežević je najavio da će DF tražiti pozicioniranje srpskog jezika kao službenog u Ustavu, procentualnu zastupljenost srpskog naroda u crnogorskim institucijama, izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima, ali i ozbiljne korekcije Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
DF bi do naredne nedjelje trebalo Skupštini da dostavi predlog izmjene Ustava, o kojima bi se prvo raspravljalo na Ustavnom odboru.
Ustav Crne Gore posljednji put je mijenjan 2013. godine, kada je uvedena obaveza da se državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ako takve većine ne bude, u drugom krugu biće potrebna podrška tri petine poslanika. Nakon pripreme izmjena koje su trajale gotovo dvije godine, za predlog Vlade glasalo je 59 poslanika tadašnje vladajuće koalicije, SNP–a i Pozitivne Crne Gore.
“Ustavne promjene su, po definiciji, složen proces koji traži vrijeme i prije svega odgovarajuću parlamentarnu većinu da bi bio uspješno sproveden. Pored početnog koraka da se za podnošenje predloga obezbijedi 25 poslanika neophodno je u dvije iteracije obezbijediti dvotrećinsku većinu u Skupštini, a za pojedine odredbe Ustava dodatno, na referendumu, potrebno je da se za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača”, objasnio je Radulović.
Dok iz većine opozicionih partija juče nije željeli da komentarišu predlog DF-a, potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Bojan Zeković kazao je da opozicija treba da se fokusira na stvaranje uslova za fer izbore.
“Identitetska pitanja se ne otvaraju u trenutku duboke institucionalne krize da bi se riješila, već da se ne bi rješavala ona pitanja koja se objektivno mogu riješiti. U Crnoj Gori, dodatno opterećenoj stvarnim i nadograđenim podjelama, forsiranje takvih tema još je štetnije. SDP smatra da postojeći Ustav daje dobar okvir i kao što smo bili protiv njegove izmjene kad su 2012. sa DPS-om dogovarali uvođenje trobojke kao ‘narodne’ zastave i srpskog jezika kao službenog, tako smo i danas”, kazao je Zeković “Vijestima”.
Problem se ne rješava njegovim komplikovanjem
Predsjednik Udruženja pravnika podsjeća da se u parlamentu nije obezbijedila dvotrećinska većina za izbor četiri člana Sudskog savjeta, VDT–a kao i da bi se sa tim problemom mogli susresti i prilikom izbora sudija Ustavnog suda.
“To se neće brže riješiti ako se uđe u još složeniji i zahtjevniji postupak mijenjanja Ustava. VDT se može izabrati i sa manje zahtjevnom većinom od tri petine poslanika (49), dok je za promjene Ustava neminovna podrška najmanje 54 poslanika, koja se mora ostvariti u dvije iteracije. Ukoliko se u postojećem sazivu Skupštine ne može prevazići problem nepostojanja političkog dijaloga i nemoći da se uspostavi funkcionalan politički sistem, riješenje su izbori. Problem je manje ustavnopravne prirode, a više u ravni nefunkcionisanja parlamentarno-političkog sistema”, kazao je Radulović.
Bonus video:
