Crna Gora treba da ide ka proaktivnim aktivnostima i reformskim mjerama, pogotovo u kritičnim oblastima medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima, kako bi se zadovoljila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, ocijenio je šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije (EK) za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Tomas Haglajtner.
On je na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između predstavnika Crne Gore i EK u Podgorici, istakao da je sada veoma bitno da se kompletan sistem vladavine prava usmjeri na ostvarivanje konkretnih rezultata:
“Konstantno ponavljamo da Crna Gora treba da ide ka proaktivnim aktivnostima i reformskim mjerama, pogotovo u kritičnim oblastima medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima, kako bi se zadovoljila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, koja su prioritet za Crnu Goru u ukupnim pregovorima”.
Haglajtner je kazao da treba iskoristiti snage institucija “bez miješanja sa strane”.
“Jako je važna transparentnost i inkluzivni pristup u implementaciji reformi u oblasti vladavine prava. To uključuje dalje unapređenje dobrih odnosa sa civilnim društvom i drugim akterima koji su uključeni u sprovođenje akcionih planova”, ocijenio je Haglajtner.
On je naglasio da su fundamentalna prava osnovne vrijednosti EU i veoma bitne za proces proširenja:
“Tek kad se ti kriterijumi ispune, može se ići u neku narednu fazu i psotaviti završna mjerila u oblasti vladavine prava”.
Glavni pregovarač za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji Aleksandar Drljević,je kazao da je do sada ispunjena većina od okupno 83 privremena mjerila u poglavljima 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 ( pravda, sloboda i bezbjednost), koja se prevashodno odnosi na unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Drljević je istakao da ih ocjene iz poslednjeg izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore ka EU, u kojem je konstatovano da je ostvaren početni bilans rezultata u oblasti korupcije na visokom nivou, pranja novca, finansijskih istraga i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću, “nijesu uljuljkale”, već su se sa novom energijom usredsredili na otklanjanje nedostataka, koji su prepoznati u tom izvještaju.
Prezentujući rezultate koji su komisiji EK dostavljeni početkom avgusta, Drljević je istakao da je, kada je u pitanju sprečavanje korupcije, od početka godine 37 javnih službenika podnijelo ostavku na funkciju nakn mišljenja i odluka Agencije za sprečavanje korupcije.
Istakao je da je evidentno angažovanje Specijalnog državnog tužilaštva i policije, naročito u oblasti borbe protiv pranja novca, utaje poreza i doprinosa, navodeći da je pred crnogorskim sudovima bilo presuda za ova krivična djela, koje su postale pravosnažne.
On je kazao da je veliki broj pravnih i fizičkih lica obuhvaćen finansijskim istragama tokom 2019.godine, kao i da je oduzimanjem imovine stečene kriminalnom djelatnošću zajednici vraćen iznos od oko 30 miliona eura na osnovu sporazuma o priznanju krivice i da je u poslendnje vrijeme bilo presuda o trajnom oduzimanju imovine.
Drljević je istakao da je ostvaren rezultat i u borbi protiv trgovine ljudima, navodeći da su u 2019-oj za to krivično djelo osuđene dvije osobe na kazne zatvora od 17 i 15 godina.
U ovoj godini, kako je naglasio, nije bilo ozbiljnih krivičnih djela na štetu novinara i njihove imovine.
“Kada su u pitanju napadi iz 2018.godine, četiri predmeta su okončana pravosnažnim presudama. U slučaju napada na novinarku Oliveru Lakić, vodi se krivični postupak protiv devet lica i nadamo se da će počinioci napada uskoro biti pravosnažno osuđeni”, kazao je Drljević.
Bonus video: