Novoimenovani šef Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta za Crnu Goru (POSP), Vladimir Bilčik, ocijenio je da Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji čeka još posla, naročito na jačanju nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.
“Potpuno funkcionalni Sudski savjet i Ustavni sud su od najvećeg značaja za dobro funkcionisanje demokratske Crne Gore, pa ćemo obratiti posebnu pažnju na razvoj događaja u ovoj oblasti”, kazao je Bilčik u intervjuu “Vijestima”.
On je poručio da će tokom svog mandata posebnu pažnju obratiti na položaj novinara i slobodu medija u Crnoj Gori, ali i širem regionu zapadnog Balkana.
“Budući da je prošlo nešto više od sedam godina od kada je Crna Gora započela pregovore o pristupanju, kontinuirano regionalno liderstvo u procesu pridruživanja EU sada zahtijeva da vidimo da će u skoroj budućnosti biti zatvoren sve veći broj pregovaračkih poglavlja”, poručio je Bilčik.
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje predstavlja savjetodavno tijelo bazirano na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između države i EU. Uobičajeno se sastaju dvaput godišnje, po jednom u nacionalnom parlamentu i Evropskom parlamentu.
Crna Gora, koja je u vašem portfelju, predsjednik ste Delegacije EP-a u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje, je „lider u regionu“ za ovdašnju vlast i mnoge strane zvaničnike. U čemu smo lideri?
Crna Gora je bila najnaprednija zemlja koja trenutno pregovara o pristupanju EU. Nastavila je da pokazuje napredak u pristupanju EU u posljednjoj deceniji.
Međutim, važno je da zamah stvoren prije nekoliko godina ne blijedi, već naprotiv, da nastavi da raste.
Crna Gora je otvorila većinu poglavlja pravne tekovine: trenutno su otvorena 32 poglavlja, ali samo tri su privremeno zatvorena.
Budući da je prošlo nešto više od sedam godina od kada je Crna Gora započela pregovore o pristupanju, kontinuirano regionalno liderstvo u procesu pridruživanja EU sada zahtijeva da vidimo da će u skoroj budućnosti biti zatvoren sve veći broj pregovaračkih poglavlja.
U dva ključna poglavlja za vladavinu prava nema ključnog napretka - od toga da se ne rješavaju napadi na novinare do v.d stanja u pravosuđu. Kako će se to odraziti na posao koji radite i pomoći u postupku integracija Crne Gore?
Vladavina prava i temeljne slobode, obično poznate kao poglavlja 23 i 24, ključni su za napredak u procesu pridruživanja.
Glavni cilj je dostizanje početnih mjerila za poglavlja 23 i 24.
Detaljno sam proučio procjenu izveštaja Komisije za 2019. godinu, koji pokazuje da je postignut određeni napredak u pravosuđu i osnovnim pravima i da je ostvaren određeni napredak u pravdi, slobodi i bezbijednosti.
Crna Gora je u ovoj oblasti umjereno pripremljena, ali ono što se ističe je da nema napretka u slobodi izražavanja i slobodi medija. Stari slučajevi ostaju neriješeni, kao i pokušaj ubistva Olivere Lakić.
Kako sam iz Slovačke, od ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice Martine Kusnirove u februaru 2018. godine, napadi na novinare su za mene posebno osjetljivo pitanje.
Posebnu pažnju ću obratiti na položaj novinara i slobodu medija u Crnoj Gori, ali i širem regionu zapadnog Balkana.
Evropski parlament je u više navrata osudio napade na novinare, zastrašivanja …i uvjeren sam da će zastupnici u Evropskom parlamentu to nastaviti da rade i u ovom mandatu.
Garantovana sloboda izražavanja, sloboda medija i živopisan medijski pejzaž su važni pokazatelji stanja demokratije u zemlji.
U Skupštini postoji problem dvotrećinske većine, pa je u Tužilaštvu v.d stanje, u Sudskom savjetu takođe. Očekuje se i u Ustavnom sudu jer dvoje sudija ide u penziju a nema dvotrećinske podrške u parlamentu. Da li ste pitali kolege iz Crne Gore za taj problem i kako ga riješiti?
EU već duži niz godina kontinuirano podržava reformu pravosuđa u Crnoj Gori. Trenutno stanje pokazuje da ostaje još puno posla, posebno na jačanju nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.
Ja ću pokrenuti ta pitanja na prvom susretu sa našim crnogorskim kolegama, koji se, nadam se, može održati već početkom naredne godine, tokom našeg prvog sastanka POSP, kojim ću predsjedavati.
Važno je da Crna Gora napreduje u procesu reformi povezanih sa pravosuđem, što je dio Poglavlja 23. Iako se institucionalni kapacitet pravosuđa poboljšao, implementaciju zakonodavstva vezanog za jačanje pravosuđa treba unaprijediti.
Potpuno funkcionalan Sudski savjet i Ustavni sud su od najvećeg značaja za dobro funkcionisanje demokratske Crne Gore, pa ćemo obratiti posebnu pažnju na razvoj događaja u ovoj oblasti.
Skupština Crne Gore ima slabe kontrolne mehanizme, oslabio je i parlamentarni nadzor. Predsjednik Skupštine ništa ne preduzima tim povodom i Vlada gotovo da ima veću moć nad poslanicima koji treba nju da kontrolišu. Šta mislite da treba činiti u vezi sa tim?
Svakoj funkcionalnoj modernoj demokratskoj zemlji potrebna je snažna zakonodavna vlast i sistem ravnoteže za nadzor izvršne vlasti i demokratski nadzor.
Od vitalnog je interesa za Crnu Goru da ima snažan i potpuno funkcionalan parlament. Podsjetio bih na osnovne kriterijume za pristup, čuvene Kopenhaške kriterijume iz 1993. godine.
Prvi kriterijum za članstvo je sljedeći: ‘(...) stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina’. Crnogorski parlament trebalo bi da ide u pravcu punog poštovanja Kopenhaških kriterijuma EU.
Skupštinski odbor je izrekao više kazni za opozicione poslanike na osnovu procjene šefa parlamenta da su prekršili poslovnik. Da li je to prevelika moć za šefa Skupštine, koji izbjegava iste sankcije za članove vladajuće većine?
Uzdržao bih se od komentarisanja internog Poslovnika Skupštine Crne Gore.
POSP je ranije u više navrata usvajao preporuke, često na predlog opozicionih poslanika iz Crne Gore, ali ništa se nije desilo u praksi. Kolika je stvarna moć POSP-a, da li njegove preporuke treba da budu obavezujuće?
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) definisan je članom 125. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore i njegovo funkcionisanje je zakonska obaveza između dvije strane.
Od 2010. godine, parlamentarni odbor služio je kao pravi interparlamentarni forum i usvajao zajedničke preporuke evropskih poslanika i poslanika Skupštine.
POSP se do sada sastao 17 puta, a sastaće se 18. put na proljeće, sa novim poslanicima.
Preporuke su prirodan ishod zajedničkog parlamentarnog sastanka i tekst odražava trenutna politička pitanja i stanje u pregovorima o pristupanju.
One su politička izjava, stoga su od suštinskog značaja za ishod zajedničkih sastanaka. Zaključivanjem ovih preporuka analizira se prethodni period, ali se stavlja fokus i na naredne korake.
Uvijek bi trebalo da težimo tome da imamo produktivnu zajedničku sjednicu i na kraju da usvojimo preporuke za dalje djelovanje.
Kada se uzme u obzir relevantnost našeg rada, treba imati na umu i da poslanici Evropskog parlamenta u konačnom moraju da odobre svako buduće proširenje EU.
Imunitet ne štiti poslanike od krivičnih djela
Prošle godine imali smo situaciju sa hapšenjem dvojice poslanika koje je štitio imunitet. Sada je Ustavni sud ukinuo tu odredbu iz zakona na osnovu koje su hapšeni. Da li je moguće zaštititi integritet Skupštine ako sudovi ne poštuju imunitet poslanika, jer je Apelacioni sud procijenio da ih on štiti samo dok su u zgradi?
Uzdržao bih se od komentarisanja odluke Ustavnog suda. Parlamentarni imunitet, uopšte, je političarima garancija da mogu slobodno vršiti svoj politički mandat.
On nije tu da ih zaštiti od krivičnih djela. To je glavna logika koja stoji iza slovačkog Nacionalnog savjeta i poslovnika Evropskog parlamenta koji određuju oduzimanje imuniteta.
U Evropskom parlamentu može se oduzeti imunitet nakon što nadležni nacionalni organ zatraži oduzimanje.
Nakon toga, Odbor JURI (Odbor za pravna pitanja) odlučuje o tom pitanju.
JURI odbor formuliše preporuku na plenarnom zasjedanju, nakon koje se vrši glasanje. Tada EP odlučuje glasanjem prostom većinom.
Bilo je slučajeva ukidanja imuniteta u prethodnim mandatima, kao što su Jean-Marie Le Pen i Marine Le Pen.
Bonus video:
