Nezvanični radni dokument o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru, non paper, očekuje se u drugoj polovini novembra i on najvjerovatnije neće donijeti velike novine, saznaju “Vijesti”.
Evropska komisija trebalo bi da dostavi dokument zemljama članicama Evropske unije sredinom novembra, a nakon toga i Vladi Crne Gore, koja odlučuje da li će ga objaviti.
Prema informacijama “Vijesti”,, u izvršnoj vlasti ne očekuju suštinske promjene u ocjenama napretka u ključnim poglavljima za pristupne pregovore, gdje je i u Izvještaju EK o Crnoj Gori koji je objavljen krajem maja ove godine, najveći fokus stavljen na slobodu izražavanja i medija. Zbog talasanja u Briselu oko Zapadnog Balkana, odnosno neotvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te mogućnošću da novi kriterijumi za članstvo budu primijenjenji i na Srbiju i Crnu Goru, u Vladi vjeruju da non paper neće donijeti nešto posebno novo.
Njegova svrha je da predstavi pregled napretka i preostalih izazova u oblasti vladavine prava, na osnovu izvještaja Evropske komisije za 2019. godinu o Crnoj Gori.
I u ovom periodu ostaju otvorena pitanja neriješenih napada na novinare, korupcija, zabrinutost zbog slobodnog pristupa informacijama. Takođe neizbor vrhovnog tužioca i dijela članova Sudskog savjeta, nedostatak rezultata u izbornim reformama...
Iz Vlade su prethodnih dana izrečene oštre kritike na račun Državnog tužilaštva koje, kako tvrde, ne sprovodi pravosudne zakone, a predsjednik Savjeta za vladavinu prava Zoran Pažin i ministar pravde iskoristio je priiku da u Beogradu podsjeti na obavezu Srbije da izruči Svetozara Marovića.
Visoki državni zvaničnici, glavni pregovarač Aleksandar Drljević i ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović u više navrata su izrazili optimizam da će država ispuniti privremena mjerila za 23 i 24 do kraja godine.
Drljević se juče u Briselu sastao sa novim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Toninom Piculom, koji je obećao da će ”biti snažan zagovornik vraćanja politike proširenja među prioritete EU”.
Sagovornici su se saglasili, kako se navodi, da je članstvo država Zapadnog Balkana važno za očuvanje mira i stabilnosti regiona i čitavog evropskog kontinenta. “Osvrnuli su se i na činjenicu da Sjeverna Makedonija i Albanija nijesu otvorile pregovore, ocjenjujući da, iako region ne gleda blagonaklono na tu odluku, ona ne treba da bude obeshrabrujuća”, navodi se u saopštenju Vlade.
Bonus video: