Nova Evropska komisija (EK) spremna je da principi politike proširenja i dalje budu onakvi kako su uspostavljeni i da otvori dijalog sa državama članicama, u cilju unapređenja metodoloških aspekata pristupanja, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović.
EK u novom sazivu, sa Ursulom fon der Lajen na čelu, danas počinje sa radom.
Đurović je agenciji MINA kazala da se ne očekuju neke velike promjene, ali da postoji potreba da se o politici proširenja ponovo razgovara kako bi se ona na određeni način precizirala.
“Novu EK treba dočekati sa pristupom da je ona raspoložena da osnovne principe politike proširenja drži i dalje onakvim kakvi su uspostavljeni, a da se otvori dijalog konferencija sa svim državama članicama, kako bi se metodološki aspekti pristupanja unaprijedili”, rekla je Đurović.
Kako je navela, kao što može da se ustanovi da neka država u procesu reformi ide naprijed i da je treba podržati, ista praksa treba da bude i sa onima koji idu unazad.
“To djelo je lako sprovodljivo, ali u praksi nije jednostavno razlučiti sve nijanse i biti objektivan, kako države ne bi bile oštećene, demotivisane i kako bi nastavile da se trude da sprovode reforme zbog sebe i konkretnih korak na putu integracija”, kazala je Đurović.
Prema njenim riječima, Fon der Lajen formirala je jedan geopolitički tim, koji predstavlja sliku današnje Evropske unije (EU) bez Velike Britanije.
Đurović je podsjetila da EK broji 27 članova, od kojih su tri izvršna potpredsjednika, čiji portfoliji govore o prioritetima Komisije.
Kako je navela, u novom sastavu ima još pet potpredsjednika, čiji su portfoliji vezani za demokratiju i demografiju, evropske stilove života i interinstitucionalnu saradnju i za puno novih oblasti koje govore o prioritetima EK.
“Tu su i važne evropske politike, kao što su transport i trgovina. Veliki portfolio je dat francuskom komesaru koji je prihvaćen u posljednjem krugu i koji u svom portfoliju ima novi direktorat, koji se bavi ulaganjem u vojne tehnoligije i evropsku odbrambenu industriju, a to je ono što je Francuska i željela”, kazala je Đurović.
Ona je rekla da ima dosta internih reorganizacija, i cilj Komisije je da se u naredna tri mjeseca ti portfoliji razviju, kako bi svako dobio svoj posao.
Zanimljivo i tipično za, kako je navela, jednu posvećenu Njemicu i novoizabranu predsjednicu EK, Fon der Lajen, je da će ona zapravo “živjeti u EK, što je neobično za briselske standarde, ali razumljivo za njenu ambiciju, jer ona zaista pokušava nešto da uradi”.
Prema riječima Đurović, komunikacija i umrežavanje su ključni, tako da će prva serija ostvarivanja komunikacije Fon der Lajen biti sa G17 i G20, kako bi se pozicionirali politički stavovi EK na međunarodnoj sceni.
EK je sada u punom sastavu i, kako je dodala Đurović, treba se nadati da će onako kako su postavili agendu i funkcionisati.
“To znači da će se pitanje proširenja vrlo brzo naći na dnevnom redu. Ono je u portfoliju novoimenovanog mađarskog komesara Olivera Varheljia, koji je već dva mandata u Briselu i dobro poznavaje region i politike koje se tiču Zapadnog Balkana po pitanju politika proširenja”, rekla je Đurović.
Ona smatra da treba očekivati da će se Varhelji zalagati i radati na onome što je predstavio u poltičkom izlaganju.
Komentarišući to što je Crne Gora članica CEFTA, a ne “Malog Šengena”, Đurović je navela da ne treba potcijeniti svu baštinu koju je ona dobila kroz taj sporazum.
Nije u redu, kako je istakla, da zbog sporazuma kao što je “Mali Šengen” cijela CEFTA bude dovedena u pitanje, jer je ona “veliki šengen” koji sadrži sve što se promoviše kao origanalna ideja.
Bonus video:
