Predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić, učestvovao je danas na sastanku sa evropskim komesarom za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Oliverom Varheljijem, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.
Na pres konferenciji održanoj nakon sastanka, Bečić je susret sa komesarom označio kao sadržajan i korektan i dodao da ga je ohrabrilo njegovo visoko razumijevanje složene situacije u Crnoj Gori.
Bečić je, kako je saopšteno iz Demokratske Crne Gore, saopštio da je komesaru iznio ocjenu da se Crna Gora nalazi u najdubljoj, političkoj, institucionalnoj i društvenoj krizi u posljednjih dvadesetak godina u da je kriza koja je ionako postojala dodatno produbljena i situacija usložnjena usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Naglasio je da su Demokrate, kao opozicioni predstavnici, pravovremeno upozoravali na moguće posljedice usvajanja jednog takvog zakona.
Bečić je kazao da je iznio ocjenu da se Crna Gora nalazi u svojevrsnom vanrednom stanju i to argumentovao "iz najmanje tri ugla".
"Prvi ugao je da u ovom trenutku imamo, to sam saopštio komesaru, najmasovnije, najdostojanstvenije, najotmenije protestne skupove u istoriji Crne Gore. Svakih nekoliko dana imamo na stotine hiljada građana svih vjera i nacija, različitih političkih opredjeljenja, koji mirno, pristojno, otmeno, izražavaju nezadovoljstvo zbog usvajanja nepravednog, neprihavtljivog, neustavnog zakona, koji je, uzgred, kao što sam rekao komesaru, usvojen bez prethodnog suštinskog dijaloga i konsenzusa sa onima na koje se odnosi, a to su tradicionalne crkve i vjerske zajednice", kazao je Bečić.
Drugi ugao na kojem je, kako navodi, bazirao svoju argumentaciju o vanrednom stanju u kojem se, kako ocjenjuje, nalazi Crna Gora, jeste da u ovom trenutku ne postoje uslovi, što smatra da je svima jasno, za slobodne izbore.
"Jer je upravo DPS blokirala i obesmislila proces izbornih reformi, zato što je nakon pet godina od završetka javne rasprave, od utvrđivanja nacrta zakona, izvukla iz fioke famozni predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti u predvečerje završetka rada Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u predvečerje izborne godine, i, na taj način, blokirala i obesmislila proces izbornih reformi. Mi, koji smo iz opozicije radili u Odboru, radili smo marljivo. Demokrate su predložile 16 zakonskih projekata, 200 rješenja, i rekao sam komesaru da smo na taj način pobili sve argumente druge strane i pokazali da je opozicija bila konstruktivna, da opozicija zna, umije i hoće da dođe do slobodnih izbora, ali da je DPS, u ključnom momentu, blokirao i obesmislio taj proces", naveo je Bečić i dodao:
"Treći ugao gledišta jeste ono na šta sam ukazao, a to je vanredno stanje u pravosuđu i brojnim crnogorskim institucijama. Rekao sam komesaru da mi, na današnji dan, imamo v. d. stanje u VDT-u, u Sudskom savjetu, da nemamo predsjednika Ustavnog suda, predsjednika DIK-a, direktora ASK-a, da imamo predsjednicu Vrhovnog suda, koja je prema mnogim ocjenama, i unutra i vani, izabrana neustavno treći put, da imamo aferu "Koverat", "Stanovi", jedno opšte nepovjerenje u ono što su institucije na kojima počiva naše društvo i najveći stepen nepovjerenja između aktera na društveno političkoj pozornici", rekao je Bečić.
On je zaključio da su svi izrazili ono što je opšti konsenzus, a to je da se sve opozicione partije u Crnoj Gori snažno zalažu za ulazak Crne Gore u EU, da ne vide alternativu partnerstvu sa EU, a da, isto tako, očekuju aktivnu podršku i pomoć EU na putu razrješenju duboke krize u kojoj se zemlja nalazi.
"Prvo se mora riješiti najveći problem, problem od kojeg se ne vide druge teme i problemi, problem koji je uveo Crnu Goru u duboku društvenu krizu, a to je Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Naravno, moraju ga riješiti oni koji su ga proizveli, a to su predstavnici vlasti, jer ovakav Zakon mora da nestane iz pravnog poretka, a Crna Gora treba da dobije Zakon koji je prihvatljiv za sve tradicionalne crkve i vjerske zajednice", potencirao je Bečić.
Lider Demokrata je još istakao da što se prije pristupi rješavanju problema, to će se lakše doći do rješenja.
"Ako se nastavi gledanje problema sa strane, problemi će postajati sve veći, a do rješenja će se sve teže dolaziti", rekao je, između ostalog, Bečić, dodavši da bi takav pristup i produbljavanje krize samo vodili usložnjavanju situacije.
"Pa bismo, hipotetički, u jednom trenutku, mogli da imamo pola Crne Gore na ulicama, a sa druge strane, simulaciju demokratije kroz neke jednopartijske izbore. Mislim da ni ovo sada, a ni ta, hipotetički moguća situacija, ne priliči kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji, u 21. vijeku i 2020. godini, ali sva odgovornost je vlasti koja je proizvela ovako duboku krizu", rekao je Bečić.
Bonus video:
