Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević juče nije izabrana za vrhovnu državnu tužiteljku jer nije dobila dvotrećinsku podršku u Skupštini.
Najranije za mjesec u parlamentu može biti ponovoljeno glasanje za izbor šefa tužilaštva, a tada će poslanici, osim za Vukčevićevu, glasati i za drugu kandidatkinju koja ispunjava zakonske uslove za izbor, Danijelu Marković. Ako ni tada nijedna ne dobije tropetinsku većinu, raspisuje se novi oglas.
Za izbor VDT-a u parlamentu je potrebno 54, odnosno u drugom krugu glasanja 49 poslanika, jer Ustav propisuje dvotrećinsku, odnosno tropetinsku političku podršku, koja trenutno ne postoji u parlamentu koji ima 81 poslanika.
Neizborom Vukčević, produženo je v.d. stanje u Vrhovnom državnom tužilaštvu koje traje od oktobra prošle godine, jer je mandat VDT-u Ivici Stankoviću istekao. Za izbor Vukčević glasalo je juče 39 poslanika DPS-a, protiv su bila tri poslanika SDP-a, a uzdržana dva poslanika Bošnjačke stranke. Poslanici DF-a i nezavisni poslanici nijesu htjeli da prisustvuju glasanju zbog trenutne situacije u Budvi i Crnoj Gori.
Još krajem januara nadležni skupštinski Odbor za politički sistem, upravu i pravosuđe obavio je konsultativno saslušanje Vukčević, a 5. marta dostavio je izvještaj svim poslanicima. Za raziliku od prethodnih godina kada je taj odbor predlagao ili gotovo nikad osporavao izbor VDT-a ili drugih funkcionera, sada samo dostavlja izvještaj o tome o čemu se razgovaralo na sjednici koja je inače bila javna. Praksa je promijenjena stavom Odbora, iako je zakonsko uporište ostalo isto.
U izvještaju Odbora konstatuje se i da uslove za izbor VDT-a ispunjava i advokatica i službenica beranske Opštine Danijela Marković.
Lidiju Vukčević predložio je Tužilački savjet 16. januara nakon što se javila na javni oglas. U predlogu koji je potpisao Ivica Stanković, koji je i predsjednik TS, navodi se da je Vukčević karijerni tužilac sa 23 staža u toj organizaciji, da je njeno napredovanje zasnovano na odgovornom, stručnom, profesionalnom i visokomoralnom odnosu prema poslu.
“Tokom dugogodišnje tužilačke karijere osposobljena je da radi na svim predmetima za krivična djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, ali je posebno specijalizovana za rad na predmetima iz oblasti visoke korupcije i ratnih zločina, gdje je postigla značajne rezuitate”, smatra Tužilački savjet.
Vukčević je na sjednici Odbora rekla da je njen motiv za prijavu na funkciju, kako piše u Izvještaju, “osnaživanje postulata vladavine prava i davanje doprinosa u efikasnom postupanju tužilaštva prilikom gonjenja izvršilaca krivičnih djela, kako bi se javnost u Crnoj Gori osjećala sigurno”. Član Odbora iz SDP-a Ranko Krivokapić rekao je da izvještaji Evropske komisije o napretku Crne Gore od 2016., ne pokazuju napredak u institucionalnom smislu i da funkcija VDT-a zahtijeva određene kvalifikacije, koje predložena kandidatkinja ne posjeduje. Njegove kolege iz DF-a takođe su kritikovale rad Vukčević, kojoj je javno osporavano i krivično gonjenje vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića. U okviru jednog predmeta je pod sumnjama bio i poslanik DF-a Nebojša Medojević, koji je javno odbacio, kako je rekao, konstruisane optužbe.
Poslanici Bošnjačke stranke nijesu podržale Vukčević zbog loših rezultata u procesuiranju ratnih zločina.
Poslanici su juče usvojili Predloga zaključaka odbora za ekonomiju i zdravstvo povodom Informacije o do sada preuzetim aktivnostima na suočavanju sa epidemijom COVID 19, Predlog zakona o privrednim društvima i Predlog zakona o amnestiji. Imenovane su zamjenice ombudsmana Nerma Dobardžić i Snežana Armenko, dok je za članicu Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, izabrana Suada Begović. Skupština je za predsjednika Savjeta za visoko obrazovanje imenovala profesora Milana Markovića, a za člana Državne izborne komisije Andriju Radmana (DPS).
Vlast i ne zna za šta diže ruke, umalo prošao predlog opozicije
Poslanici vladajuće koalicije u Skupštini juče su dva puta glasali o Zakonu o urgentnim mjerama podrške građanima zbog epidemije COVID 19, koji je predložio DF.
Propis je prvo dobio potrebnu većinu, ali nakon “intervencije” predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, ponovnim glasanjem je zakon odbijen. Za Zakon je prvobitno glasalo 20 poslanika, 15 je bilo protiv, a pet poslanika bilo je uzdžano. Brajović je objasnio da je Zakon predložila opozicija, i da će zbog poslanika koji nisu to znali glasanje ponoviti. “Da ne bude nikakve dileme, ovaj zakon je predložen od strane opozicionih poslanika. Pošto je bilo zabune kod poslanika koji su glasali, Predlog stavljam na ponovno glasanje”, kazao je Brajović.
On je objasnio i da nisu svi poslanici glasali i da glasanje svakako mora da se ponovi. Tokom ponovnog glasanja tri poslanika bila su za, 28 protiv, a deset uzdržano.
Bonus video:
