Kandidat za odbornika sa liste Građanskog pokreta GP URA Kotor, Janko Milutin, saopštio je da je Crna Gora je vjerovatno jedina zemlja na svijetu koja nema evidenciju o aktivnim pomorcima, odnosno nema registar pomoraca koji nam je neophodan iz sigurnosno-bezbjedonosnih razloga, kao i zbog kreiranja raznih politika i strategija. Kako je kazao, nema ni evidenciju o novčanom prilivu koji pomorci ostvaruju, a koji se prema procjenama kreće oko 250 miliona eura godišnje.
"Pomorstvo je grana privrede kojoj se u Crnoj Gori pridaje minimalna važnost, što je neshvatljivo s obzirom na efekte koje pomorstvo treba da ima na BDP u svim pomorskim zemljama. Kad ovo ističemo ne mislimo samo na brodske kompanije, nego na sveukupnost pomorstva koju čine: pomorci, obrazovni sistem i sistem obuke pomoraca, agencije za posredovanje pri ukrcaju pomoraca, pomorski saobraćaj, pilotaža, luke”, kazao je Milutin.
Kako ističe, pomorci su prepušteni sami sebi, a Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo pomorstva i saobraćaja nedovoljno radi po pitanju njihove sveukupne zaštite, počev od sigurnosti pri zapošljavanju, pa do njihove socijalne zaštite.
"Svjedoci smo da u sistemu obrazovanja i obuke pomoraca nisu u punoj mjeri primijenjeni međunarodni standardi, te da u sistemu obuke čak postoji system Cash & Carry. Sve ovo šteti ugledu pomoraca i može dovesti do ponovnog nepriznavanja naših sertifikata od strane pomorskih zemalja, odnosno da ponovo dovede u pitanje njihovo zapošljavanje. Pandemija virusa kovid19 je jasno pokazala da ne postoji ni uređen sistem zapošljavanja pomoraca i da njihov interes nije zaštićen. Nemamo, kao druge pomorske zemlje, ni pomorsku knjižicu, odnosno identifikacioni dokument pomoraca koji je u skladu sa međunarodnim standardima”, precizira Milutin.
On upozorava da u Bokokotorskom zalivu, a posebno u Kotorskom zalivu i u tjesnacu Verige, tokom turističke sezone vlada "pomorski saobraćajni haos koji stvaraju brojni kruzeru, jahte, razna putnička plovila, gliseri, skuteri…"
"Nemamo propisane i utvrđene procedure, a ni adekvatnu i uređenu infrastrukturu za obavljanje usluga morskog taksi prevoza. Nedopustivo je da u Kotorskom zalivu nemamo remorker. Ovim su se rizici od pomorskih nezgoda, nesreća i zagađenja morske okoline enormno povećali, što može značajno da ugrozi i turističku privredu”, napominje kandidat za odbornika kotorske URE.
Prema njegovim riječima, Luka Kotor treba da ima eskluzivno pravo na pilotažu, jer ta pomorska aktivnost ne smije da podliježe tržišnim uslovima, već je to pitanje sigurnosti pomorske plovidbe i zaštite životne sredine, odnosno zaštite društvenog interesa.
"Viševjekovna uloga i zadatak lučkih kapetanija, kao najvažnijeg pomorskog izvršnog organa, najnovijim Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe je svedena na beznačajnu birokratsku ulogu, a funkcija lučkog kapetana na običnog pisara“.
Milutin je još istakao da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u proteklom periodu nedovoljno sarađivalo sa strukovnim organizacijama pomoraca i pomorskim agencijama.
"Nije imalo razumijevanja za njihove brojne konstruktivne predloge za izmjenom zakonske regulative i za druge predloge. Zbog evidentnih nagomilanih problema, koje pod hitno treba riješavati, GP URA se u svom programu zalaže za hitno donošenja strategije razvoja pomorskog kadra i hitnu izmjenu, dopunu i primjenu postojećeg zakonodavstva kada su u pitanju sistem obrazovanja i obuke pomoraca i zaštita njihovih radnih interesa, a u skladu sa striktnim poštovanjem preuzetih međunarodnih obaveza i standarda. Pored toga, zalaže se i za hitno formiranje efikasnog registra pomoraca u Crnoj Gori, jačanje kapaciteta i reorganizaciju Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kao najneophodnijeg uslova za razvoj i unaprijeđenje pomorske privrede i servisa pomorcima i pomorskoj privredi u ostvarivanju njihovih sveobuhvatnih prava”, objašnjava se u saopštenju.
Kako se navodi, GP URA će se zalagati i za otvaranje posebnog i samoodrživog organa Ministarstva saobraćaja i pomorstva, čije bi sjedište bilo u Kotoru i koje bi se bavilo praćenjem i primjenom međunarodnih standarda, kao i predlaganjem zakonske regulative koja se odnosi na pomorce, za hitnu izmjenu zakonske regulative u smislu vraćanja pilotske službe pod potpunom kontrolom države, za reviziju i preispitivanje 12-godišnjeg plana razvoja luke Kotor sa pomorsko sigurnosnog aspekta i zaštite životne sredine.
"Razmatraćemo i poništavanje odluka o postavljanju pilona na Lužu, plutajućih priveznih bova ispod Pomorskog fakulteta i zabrani vezivanja i sidrenja kruzera uz gradsku rivu i u obuhvatu Kotorskog akvatorija", zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
