Crna Gora mora početi trčati u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), jer ako ne preduzme reforme, neće napredovati ka EU", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Delegacije Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Vladimir Bilčik.
"Crna Gora je bila predvodnica u pregovorima sa EU, ima otvorena sva pregovaračka poglavlja, ali samo nekoliko privremeno zatvorenih, i to je problem. Ukoliko se ne dese reforme, Crna Gora se neće približiti EU. Sve je u rukama nove Vlade i svih institucija Crne Gore, pa bi bilo dobro vidjeti da su ciljevi i posvećenost nove Vlade, u odnosu na članstvo zemlje u EU, u tom smislu jasni", ocjenjuje Bilčik i podsjeća da je EU poručila da bi voljela da najmanje jedna zemlja iz regiona bude spremna za članstvo u EU do 2024.
Kako to postići i kako tome mogu doprinijeti sve političke snage, iz vlasti i iz opozicije, pitanje je na koje odgovor treba da nađe nova Vlada u Crnoj Gori, smatra Bilčik.
"Ostvarenje tog cilja zahtijeva širu političku saradnju na reformama, dostizanje ustavnih većina u Parlamentu, i posebno važno: cjelovitu primjenu reformi", navodi Bilčik, koji očekuje da će naredne sedmice Evropska komisija objaviti Paket proširenja (Enlargement Package) koji će sadržati izvještaj o napretku Crne Gore prema članstvu u EU, ali i istaći oblasti u kojima nema pomaka.
"Zato i kažem da Crna Gora mora početi trčati. Očekujem da će se taj izvještaj odraziti na prioritete koje će imati nova Vlada u Crnoj Gori", kaže Bilčik.
Postizborna atmosfera
U ovom momentu Crna Gora ima kandidata za mandatara kojeg je predložila nova parlamentarna vlast a čiju kandidaturu treba da potvrdi predsjednik države Milo Đukanović.
Izborima od 30. avgusta je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića te formirana nova parlamentarna većina iz čijih je redova izabran predsjednik Skupštine.
Upitan o postizbornom periodu u Crnoj Gori, Bilčik pozdravlja to što su izbori protekli mirno i demokratski, sa velikom izlaznošću glasača.
"Građani su glasali za promjene i pozdravljam činjenicu da se to već odrazilo kroz formiranje novih institucija u zemlji, kao što su novi parlament i njegov novi predsjednik. Očekujemo i formiranje nove Vlade za što su pregovori u toku, i to je dobar znak za demokratiju, da se promjene dešavaju na organizovan i miran način. U isto vrijeme, mi u EU i evropskim institucijama očekujemo da će se Vlada formirati na temelju jasne i stabilne većine, a ono što je ključno za evropske institucije, posebno za Evropski parlament, je da ta Vlada jasno zadrži proevropski kurs, ne samo na riječima, nego – što je još važnije- na djelu", kaže Bilčik.
Novu parlamentarnu većinu od 41 poslanika u parlamentu koji ima 81 mjesto, čine koalicije "Za budućnost Crne Gore" (27 poslanika), "Mir je naša nacija" (deset poslanika) i "Crno na bijelo" (četiri poslanika) koje predvode Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović.
Najveći uticaj u najjačoj koaliciji ima prosrpski i proruski Demokratski front (DF), drugu po snazi koaliciju predvode Demokrate, dok okosnicu treće koalicije čini građanski pokret URA.
Kada je riječ o problemima tokom pregovora o novoj Vladi ( nesuglasice oko toga treba li formirati ekspertsku ili vladu od političara), Bilčik ih smatra dijelom unutrašnjo-političke crnogorske scene.
"Ali, to je i svojevrstan test stabilnosti i zrelosti demokratije u Crnoj Gori. Važno je da se Vlada formira unutar ustavnih i političkih prerogativa zemlje. Mi pratimo pregovore i ohrabreni smo time što je parlament na prvoj sjednici izabrao novog predsjednika, a važno je i da su političke snage koje su ranije bojkotovale zasjedanja, sada u parlamentu. Nadam se da to znači da bi nova Vlada mogla da bude uskoro formirana", navodi.
Bilčik dodaje da je Crna Gora godinama do sada bila posvećena učlanjenju u EU, postala je članica NATO i odabrala put ka Zapadu i Evropi.
"U odnosu na profil nove Vlade, važno je da se to održi, pa čak i ojača. Nadam se da će na vrhu njene agende biti prozapadni, proevropski i proreformski ciljevi. Ono što bi moglo biti obeshrabrujuće u tom smislu je ako bi iznenada došlo do promjena u očekivanim pozicijama Crne Gore prema međunarodnim temama. To je nešto što ćemo pažljivo pratiti", kaže Bilčik na pitanje RSE o tome kakav bi profil nove Vlade mogao biti prepreka za proces evropskih integracija.
"Ovo je važno vrijeme za Crnu Goru, ovo su bili važni izbori, i svi se nadamo da ćemo imati posvećenu saradnju sa budućom Vladom i parlamentom", očekuje Bilčik.
SPC i izbori
Na pitanje kako komentariše učešće Srpske pravoslavne crkve (SPC) u izbornom i postizbornom periodu, kao što su pregovori uoči formiranja novog parlamenta, Bilčik kaže da je religija važan dio svakog društva, ali podvlači i EU prakse po ovom pitanju.
"Važno je sačuvati slobodu vjeroispovijesti, ali je istovremeno važno da imamo jasnu odvojenost crkve i države. To je dio političke prakse širom EU, i to je nešto što smatramo praksom koja bi trebala da postoji i u zemljama kandidatkinjama. Važno je da postoji uzajamno poštovanje za nezavisnost državnih institucija od strane crkve, i obratno. Dakle, političke odluke o budućnosti Crne Gore trebaju biti donesene od strane političara i političkih partija te građana koji su ih izabrali", odgovara Bilčik.
Komentarišući kritike iz DPS da EU nije, kako su naveli, adekvatno reagovala na miješanje Srbije i SPC u crnogorske izbore, Bilčik kaže da je u više puta poručivao da kampanja treba da bude slobodna i fer.
"Još čekamo konačni izvještaj posmatračke misije OSCE (Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju) u kojem će biti ocijenjen izborni proces, uključujući i kampanju. I Paket proširenja će takođe uključivati ocjenu političke situacije u Crnoj Gori. Pratili smo sve što se događalo, analizirali i izražavali zabrinutost, ali na kraju krajeva političke odluke, politička kampanja i političke promjene su u rukama njihovih aktera i građana u Crnoj Gori", dodaje Bilčik.
On smatra da se mora razdvojiti uloga koju EU ima u procesu proširenja od političke utakmice u nekoj zemlji.
"Ni u kom slučaju se ne može prihvatiti da EU na bilo koji način može biti kriva za ishod izbora u bilo kojoj trećoj zemlji, što uključuje i zemlje kandidatkinje, pa i Crnu Goru", riječi su Bilčika.
Situacija u regionu
Na pitanje da li vidi opasnost od sukoba u regionu, o kojima je nedavno govorio predsjednik Đukanović, kada je pozvao na zaštitu evropskog prostora od potencijalno novog rata na Balkanu - kako je rekao, u slučaju obnove etničkih konflikta, to ne bi mogao ostati lokalni sukob - Bilčik odgovara da iz tragičnih događaja devedesetih svi moraju naučiti istorijske lekcije.
Bilčik u poruci Đukanovića iščitava potrebu za onim za što se zalažu u EU i parlamentu, a to je potreba za regionalnom saradnjom među zemljama i etničkim grupama na Zapadnom Balkanu.
"Naša politika je politka proširenja sa značajnim fokusom na pomirenju, regionalnoj saradnji i sposobnosti regionalnih aktera da nalaze zajednička rješenja za konflikte. U tom smislu, konflikt je nešto to se mora prevenirati, jer to, naravno, nije način kojim će može kretati ka evropskoj perspektivi", zaključuje Bilčik.
Bonus video:
