Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) obratila se Ustavnom sudu podnoseći formalni predlog da najviša sudska instanca u zemlji utvrdi da li je garantovani ustavni princip o podjeli vlasti narušen od strane odlazeće Vlade Duška Markovića, saopšteno je danas iz ASP.
"Nakon parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta, Skupština Crne Gore konstituisana je u srijedu, 23. septembra. Tada su za poslanike izabrani odlazeći premijer Duško Marković i dio ministara iz njegove Demokratske partije socijalista (DPS), kao i jedan iz Socijaldemokrata (SD). Samo dan kasnije, odnosno 24. septembra (četvrtak), Vlada je održala sjednicu na kojoj je donijela niz bitnih (a ne samo tehničkih) odluka, iako više nema puni kapacitet za odlučivanje. Javnost je o tim odlukama saznala u ponedjeljak, kada je objavljeno saopštenje i odluke postavljene na sajt", ističe se u saopštenju ASP koje potpisuje Ines Mrdović, pravna savjetnica pri NVO ASP.
U saopštenju ASP se dodaje da je članom 104 Ustava Crne Gore propisano da predsjednik i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost.
"Radi se o opštepoznatom principu parlamentarne nepodudarnosti ili inkompatibilnosti, koji zabranjuje istovremeno obavljanje poslaničke i druge profesionalne ili javne djelatnosti. Smisao parlamentarne nepodudarnosti je upravo očuvanje načela podjele vlasti, koje isključuje istovremeno obavljanje zakonodavne, izvršne i sudske vlasti od strane iste ličnosti", piše u saopštenju ASP.
Iz te NVO su poručili i da je članom 110 Ustava Crne Gore propisano da Vlada, kojoj je prestao mandat, nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu, ali je sa druge strane srž parlamentarne demokratije da Vlada proističe iz parlamenta i da mora uživati povjerenje parlamentarne većine, a to, kako tvrde iz ASP više nije slučaj, pa to, po njima, znači da Vlada ni po ovom osnovu više nema puni kapacitet za donošenje bitnih odluka.
"ASP ukazuje da je članom 11 Ustava propisano da je vlast uređena po načelu podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, da je vlast ograničena Ustavom i zakonom, da odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli, te u Predlogu ističe da Ustavni sud promptno treba da utvrdi da li je odlazeća Vlada ugrozila ovaj garantovani princip podjele vlasti. Ovo je bitno i iz razloga što je poznato da, oko 20-tak odsto odluka, koje je na sjednicama donosila dosadašnja Vlada, imalo karakter tajnih dokumenata, pa je nepoznato da li su i koje su obaveze u međuvremenu preuzete, a da uopšte nijesu ni predočene javnosti", naveli su iz ASP.
Poručuju i da je Vlada i u periodu izborne kampanje redovno održavala sjednice, a sa njima je nastavila i nakon izgubljenih izbora, donoseći na desetine bitnih odluka i akata, te bi za pravni sistem zemlje bilo neprihvatljivo da sa ovom praksom nastavi i nakon konstituisanja parlamenta.
"ASP već duže ukazuje (a to je dostavila i u komentarima na reformu javne uprave) da, ni deceniju i po od nezavisnosti, Crna Gora nema zakone o Vladi i Skupštini, već izvršni i zakonodavni organ postupaju po poslovnicima o radu (uz Ustav), pa je u pravnom sistemu zemlje ogromna praznina, koja stvara prostor za različita pravna tumačenja. ASP ocjenjuje nedopustivim da se Ustav i zakoni tumače shodno „potrebama“, a ne po slovu ustavnosti i zakonitosti", zaključuje se u saopštenju ASP.
Bonus video:
