Na spisku skupštinskih odbora čije formiranje predstoji novoj parlamentarnoj većini, ostaće i onaj za izborno zakonodavstvo. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić (Demokrate) i partijski zvaničnici nove vladajuće koalicije tvrde da nastavljaju suštinske reforme u skladu sa preporukama ODIHR-a.
“Aktivnosti na tom planu pokrenuću nakon konsultacija sa predsjednicima klubova poslanika i jasno izražene volje da se uđe u proces sveobuhvatnih reformi, kao preduslova ne samo za slobodne i fer izbore, već i našeg bržeg puta u zajednicu evropskih država. Stagnacija na tom putu više ne može biti opcija”, rekao je Bečić za “Vijesti”.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je krajem septembra Bečića i poslaničke klubove da, kako su naveli, u najkraćem roku pokrenu rad Odbora.
Naredne godine predstoje lokalni izbori u Nikšiću, Cetinju, Mojkovcu, Petnjici, Herceg Novom, a 2023. i predsjednički.
U novom vladajućem savezu podsjećaju da predstoji formiranje vlasti i da izborne reforme zavise i od izvršne vlasti.
Bečić podsjeća na “pravo građana na slobodne i demokratske izbore utemeljeno u najvišem pravnom aktu Crne Gore, kao i u univerzalnim dokumentima o ljudskim pravima”.
“Više puta mijenjano i dopunjivano izborno zakonodavstvo trebalo je da obezbijedi da ta prava zažive i u Crnoj Gori, što se nije dogodilo. U tom cilju, pred 27. sazivom Skupštine Crne Gore predstoji obaveza da završi započeti proces sveobuhvatnih reformi izbornog i drugog zakonodavstva,” navodi se u pisanom odgovoru Bečića.
ODIHR je ranije sugerisao usklađivanje izbornog zakonodavstva, reviziju biračkog spiska, preispitivanje dužine prebivališta i zahtjeva sa odgovarajućom pravnom kompetencijom za biračka prava, poboljšanje propisa za registraciju kandidata, jačanje mjera protiv zloupotrebe državnih resursa.
Sa tim se slažu u CDT, ali i u partijama nove vlasti.
Poslanica Branka Bošnjak (PzP) ističe važnost otvorenih lista “kako bi birači glasali za konkretne kandidate”, a s obzirom da predstoje lokalni izbori.
“Posebno je važno početi od lokalnog nivoa, pa u tom smisli možemo razmisliti i o pravljenju odvojenih zakona o izboru odbornika, a posebnog o izboru poslanika. Izmjena modela zahtijeva vrijeme i zato je neophodno što ranije početi sa radom”, kaže Bošnjak za “Vijesti”.
Podsjeća da bi za prečišćavanje biračkog spiska trebalo mijenjati Zakon o prebivalištu i boravištu kako bi se terenski provjerilo ko ispunjava rezidencijalni uslov: “Treba omogućiti brisanje iz registrara onih koji odavno nemaju prebivalište u Crnoj Gori i koji su svoje profesionalne i životne potrebe vezali za neku drugu državu, iako imaju crnogorsko državljanstvo”.
Navodi da postoji ogroman broj građana koji decenijama žive u Crnoj Gori, a nemaju crnogorsko državljanstvo a time ni pravo glasa, pa treba mijenjati, navodi i da je Zakon o crnogorskom državljanstvu “nažalost zloupotrijebljen i služio je za manipulisanje odlazeće vlasti u partijske svrhe”.
Kada je u pitanju smanjenje rezidencijalnog uslova sa dvije godine na najviše šest mjeseci, kako predlaže ODIHIR, poslanica podsjeća da to zahtijeva izmjenu Ustava, za koju treba široki konsenzus.
Široki konsenzus i dogovor na tom planu je svakako najbolje rješenje. To treba da bude pravilo i ja ću se toga pridržavati. Slobodna i uređena Crna Gora treba da počiva na evropskom zakonodavstvu i fer ambijentu za održavanje slobodnih, poštenih i demokratskih izbora čije rezultate niko neće dovoditi u pitanje. Na takvim izborima uspostavljena vlast biće odgovorna pred građanima i vlast će vršiti na principima pravde i slobode, kao i posvećenosti opštem dobru”, kaže Bečić.
I predsjednik kluba poslanika Demokrate-Demos Boris Bogdanović kaže da je rezidencijalni uslov od dvije godine, kao osnov za glasanje, definisan Ustavom:
“Pojedina pitanja iz preporuka su opterećena odgovarajućim procedurama koje zahtjevaju širu saglasnost. U ovom momentu treba da imamo u vidu tu činjenicu, ali i potrebu usaglašavanja stavova sa kolegama iz ostalih poslaničkih klubova koji čine parlamentarnu većinu”.
Iz GP URA potvrđuju da je neprihvatljivo da oni koji decenijama ne žive u Crnoj Gori, imaju isto pravo glasa kao i njeni građani. “Mogli smo da primijetimo, tokom svih ovih godina, koliko se to pravo iskorišćavalo u kriminalne svrhe. Treba što prije inicirati promjene, kako bi naredni izbori mogli da proteknu bez malverzacija i nezakonitih radnji”, navode za “Vijesti”.
Predlažu reviziju postojećeg biračkog spiska i uvođenje ID brojeva kako bi se zaštitio matični broj i izbrisali takozvani fantom glasači.
“Novi zakon o biračkom spisku morale bi da prate i izmjene i dopune Zakona o registrima prebivalištu i boravištu, uz uvođenje obaveze da se svaki građanin jednom godišnje prijavi u mjestu prebivališta. Takođe, još jedna od tački saplitanja je i to što Krivični zakonik predviđa novčanu ili kaznu zatvora do tri godine za sastavljanje i vođenje netačnih biračkih spiskova….To je nedopustivo i mora se pooštriti kaznena politika u ovoj oblasti”, kažu iz GP URA.
Boris Bogdanović kaže da je nastavak rada na reformi izbornog zakonodavstva obaveza odgovorne vlasti i potreba: “Stvaranje ambijenta u kojem će građani već u narednom izbornom ciklusu pod mnogo boljim uslovima izraziti svoju volju jedan je od prioriteta na čijoj realizaciji će insistirati Klub”.
On dodaje da predstoji proces konstituisanja vlasti. “Prva konstitutivna sjednica još nije završena, nije izabran administrativni odbor, a tek potom slijedi formiranje ostalih radnih tjela. Takođe, važno je napomenuti neophodnost usaglašavanja sa ostalim činiocima zakonodavne i izvršne vlasti u vezi teme reforme izbornog zakonodavstva, kao i načina i forme realizacije tog procesa”, kaže Bogdanović.
On podsjeća da su u vezi anomalija iz biračkog spiska, koji je ove godine viošestruko uvećan, predložili konkretne mehanizme.. od provjere prebivališta, do uvođenja fotografija birača u birački spisak”.
Socijaldemokrate podržavaju inicijativu CDT-a, kao i preporuke ODIHR-a, navodi se u odgovoru “Vijestima”. Oni podsjećaju da je utvrđen predlog Zakona o izboru poslanika i odbornika u kome su, kako navode, koncipirana rješenja koja podrazumijevaju način implementacije gotovo svih preporuka OBES/ODIHR-a. “Jedno od takvih rješenja se i odnosi na potrebu jačanja političkog pluralizma kroz predlog da birač može potpisom podržati jednu ili više lista, što znači da je jedna takva norma za nas apsolutno prihvatljiva. Osim toga, u istom tom predlogu zakona smo predvidjeli da u cilju takođe jačanja političkog pluralizma se smanji potreban broj potpisa za podršku listama i da se omogući individualno kandidovanje,” navodi SD, koji optužuje sadašnju vlast i bivšu opoziciju da je ranije opstruirala izborne reforme.
DPS, SDP, BS, Nova i DNP nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti”.
Glasovima vladajućeg saveza, dva dana pred novogodišnje praznika 2019. izglasane su izmjene zakona o crnogorskom državljanstvu, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kao i dopune Krivičnog zakonika.
Zakon o izboru odbornika i poslanika povučen je iz procedure, jer nije bilo dvotrećinske podrške pošto je tadašnja opozicija bojkotovala glasanje.
Kažnjavati neprijavljivanje preminulih
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica smatra da prva tema budućeg odbora treba da bude uvođenje otvorenih lista, odnosno nekog oblika preferencijalnog glasanja i mogućnosti da se građanin samostalno kandiduje na izborima.
On podsjeća na potrebu depolitizacije i profesionalizacija DIK-a izborom stručnih umjesto partijskih kadrova. “Budući da rješenje pitanja prebivališta nije moguće ukidanjem rezidencijalnog uslova zbog ustavnih ograničenja, nakon promjene zakona uvesti obaveze terenske kontrole prebivališta od strane MUP-a i na taj način rješavati pitanja fiktivnog prebivališta, svaki slučaj pojedinačno”, kaže Koprivica. On predlaže kazne za građane koji ne prijavljuju preminule članove porodice i za institucije koje neažurno vode ove evidencije prouzrokujući time netačan registar umrlih, a time i birački spisak.
“Takođe i glasanje putem pisma kao obavezu za one koji su iz objektivnih razloga van mjesta prebivališta, dodatna ograničenja za sprečavanje političkih, medijskih i finansijskih uticaja na izbore iz inostranstva. “Promijeniti način verifikacije izbornih lista – ukinuti potpise ili osmisliti sistem koji neće afirmisati zloupotrebe. Uvesti paritet u rodnoj zastupljenosti manje zastupljenog pola po principu 50-50 odsto”, kaže izvršni direktor CDT-a.
Bonus video:
