Regionalna saradnja trebalo bi da bude spoljnopolitički prioritet nove vlasti, što neće biti lako s obzirom da manjine neće učestvovati u radu nove vlade, rekao je “Vijestima” profesor na Bostonskom univerzitetu i bivši ambasador Crne Gore Vesko Garčević.
“Kada se govori o regionalnoj saradnji, po čemu je Crna Gora bila prepoznata, ovo se ne odnosi samo na približavanje Srbiji ili srpskom entitetu u BiH, već se to odnosi i na dobru saradnju sa Albanijom, Kosovom, Hrvatskom i što je veoma značajno, Bosnom i Hercegovinom”, rekao je Garčević “Vijestima” odgovarajući na pitanje šta bi, pored nastavka evroatlantskih integracija, trebalo biti kratkoročni spoljnopolitički prioriteti nove vlasti.
On objašnjava da bi uporedo sa unapređenjem regionalne saradnje trebalo raditi na, kako je rekao, oživljavanju procesa integracije u Evopsku uniju:
“...To je objektivno govoreći, dugo vremena bilo na sporednom kolosijeku kod nas, ali i u Briselu. Atmosfera za dalje proširenje u EU u Briselu nije ohrabrujuća, čak iako uradite sve što treba kod kuće. Slučaj Sjeverne Makedonije je odličan primjer za to. Međutim, to nije izgovor da ne činite ništa ili da simulirate reforme. To isto znači da ne morate samo da uradite neke teške stvari kod kuće nego i na polju vanjske politike, jer se očekuje puna usklađenost sa vanjskom politikom EU. To na primjer podrazumijeva i održavanje sankcije prema Rusiji”, rekao je sagovornik.
Komentarišući pobjedu Džoa Bajdena na izborima za predsjednika SAD, Garčević kaže da treba biti umjereni optimista kada je u pitanju uticaj na Crnu Goru i Balkan.
“Promjena će biti, ali ostaje da se vidi da li će one biti takvog karaktera kako priželjkuju oni koji bi voljeli više američkog prisustva u regionu. Budimo iskreni, Balkan već decenijama nije na listi prioriteta u Vašingtonu. Od pada Miloševića i otvaranja takozvane EU perspektive za Zapadni Balkan, SAD je vodeću ulogu prepustila EU. Ne očekujem da će tu doći do značajne promjene u pristupu”, kazao je Garčević.
Da bi se razumio odnos Bijele kuće prema regionu, ili Balkanu u cjelini, mora se, dodaje on, imati u vidu priroda odnosa Amerike sa evropskim saveznicima i njenog odnosa prema Rusiji. “Iako američki prioriteti ostaju vezani za druge geografske regione, kao što je Kina, Pacifik, Bliski istok ili od skora Arktik, dobri odnosi sa Evropom su značajni zbog koordiniranog nastupa prema drugim državama (Kina, na primjer)”, navodi sagovornik.
Garčević je podsjetio da se američki interesi na Balkanu nijesu značajno mijenjali u posljednjih 20-30 godina. Ono što se mijenjalo, kaže, je nivo i način angažovanja Vašingtona u regionu.
“Nesumnjivo je da će doći do drugačijeg pristupa. Može se očekivati više koordinacije i manje takmičnja sa EU. Promjene se mogu vidjeti i po reakcijama na rezultate izbora. Politički akteri u regionu koji su promovisali nacionalizam i očekivali da su nova prekrajanja granica ne samo poželjna nego i moguća u nekoj bliskoj budućnosti, gradili su svoja očekivanja na pretpostavci da bi Trampova administracija mogla da podrži takve planove. Zato za njih Bajdenova pobjeda predstavlja veliki udarac. Što se tiče Crne Gore, podrška Vašingtona neće izostati sve dok Crna Gora iskreno promoviše evroatlantske vrijednosti. Nije samo bitno da ostanete članica NATO-a, već da budete posvećen vrijednostima koje ta organizacija baštini. Isto se odnosi i na odnos Brisela/EU prema Podgorici”, rekao je.
Na pitanje da li bi trebalo očekivati promjenu spoljnopolitičkog kursa nove vlasti u Crnoj Gori prema SAD, s obzirom na to da je dio partija bio okrenut Rusiji, Garčević je podsjetio da se pobjednička koalicija političkim sporazumom obavezala da ne mijenja taj kurs, iako bi, kaže, većina aktera nove većine u parlamentu rado to učinila.
“Lideri najveće partije u novoj koaliciji su to više puta jasno stavili do znanja i ne vjerujem da su oni promijenili svoje mišljenje, niti će ga promijeniti u bliskoj budućnosti. Ne treba izgubiti iz vida veliki uticaj koji Srpska pravoslavna crkva ima na novu vlast. Svaka vlast u politici je brak iz interesa, ne iz ljubavi, ali će ovaj naš brak biti na pravim iskušenjima. Takav će biti i odnos prema utvrđenoj vanjsko-političkoj orijentaciji zemlje. Uspješnost Vlade da se drži tog kursa umnogome će zavisiti od manjine u toj vladi, odnosno od onih partija koje su programski orijentisane prema saradnji sa SAD i EU. Zapravo, ne očekujem da će nova vlada promijeniti kurs, jer ona to i ne može zbog privremenog odnosa snaga u koaliciji. Ali to može da uradi neka sljedeća vlada jer mi se čini da se otvorio prostor za jačanje onih snaga koji se zalažu za promjenu kursa. One mogu da dobiju većinu na sljedećim izborima i tada to može da postane realna opcija za Crnu Goru”, rekao je profesor Univerziteta u Bostonu i bivši ambasador Crne Gore.
Bajden će sigurno donijeti promjenu u pristupu evropskim saveznicima
“Bajden će sigurno donijeti promjenu u pristupu evropskim saveznicima, naročito Njemačkoj i Francuskoj, ali i drugim značajnim zapadnoevropskim državama. Možemo očekivati povratak tradicionalnijoj američkoj politici koja podrazumijeva značajnije vrednovanje odnosa sa NATO i EU. Mislim da će ova politika biti drugačija i od onoga što smo mogli da vidimo tokom Obamine administracije jer Bajden poznaje Evropu vrlo dobro. Izjave evropskih lidera, kao što je to bio govor kancelarke Merkel prije desetak dana, ukazuju da su evropski partneri spremni da rade zajedno sa Vašingtonom na jačanju povjerenja koje je značajno poljuljano u posljednjih nekoliko godina. Ovakav kontekst bi mogao da stvori povoljniju klimu i za naš region”, rekao je Vesko Garčević.
Sporazum Beograda i Prištine biće doveden u pitanje
Nakon smjene u Bijeloj kući takozvani sporazum između Beograda i Prištine koji je nedavno potpisan, smatra sagovornik, biće doveden u pitanje.
“Zapravo, može se očekivati njegovo lagano odumiranje. Nesumnjivo je da će nova administracija revidirati prilaz koji je predsjednik Tramp sprovodio preko ambasadora Grenela. Rekao bih da bi sada Stejt department mogao opet da bude u vodećoj ulozi preko ljudi koji imaju dugogodišnje iskustvo u radu sa Balkanom. Na drugoj strani, iako postoji potreba da Vašington igra značajniju ulogu u BiH, treba biti realan kada su u pitanju očekivanja. Lično bih volio da SAD postane mnogo angažovanija u BiH i podrži promjenu Ustava, ali sam oprezan kada je u pitanju da li se to može desiti u narednih par godina”.
Bonus video:
