Postoji prostor za unapređenje i regulisanje kontrolnih mehanizama i to se može riješiti i kroz Zakon o Skupštini, kazao je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić.
On je na konferenciji "Ka boljem parlamentarnom nadzoru: Šta Zakon o Skupštini može?" u organizaciji Instituta altrnativa istakao da je to u skladu prioriteta ovog saziva koje se odnosi na jačanje kontrolne i nadzorne uloge Skupštine.
"Očekujem od svih poslanica i poslanika da će dati doprinos stvaranju normativnih pretpostavki i njihovom kasnijem korišćenju u cilju osnaživanja nadzora nad izvršnom vlašću", rekao je Bečić.
On je izrazio dobru volju prema organizacijama civilnog društa i naglasio da Skupština pokazuje otvorenost i sposobnost da bude forum za dijalog o različitim temama značajnim za parlamentarni život, društvo i državu.
"Imajući to u vidu, primijetio bih da je tema današnje konferencije od presudne važnosti za visoki dom koji predstavljam, jer otvara pitanje koje godinama unazad lebdi u vazduhu, stoga već duže vrijeme sa razlogom privlači pažnju i stručne i laičke javnosti, a to je pitanje zakona o Skupštini. Sistemsko uređenje i normativno oblikovanje parlamentarizma, te jasno definisanje odnosa zakonodavne sa drugim granama vlasti, nešto je čemu, siguran sam, svi dobronamjerni činioci političkog i ukupnog društvenog života snažno streme", rekao je Bečić.
Dodao je da Poslovnik Skupštine, iako kao akt prepoznat u Ustavu Crne Gore ima dodatnu snagu i težinu od skupa normi kojima se regulišu nadležnosti, rad i procedure nekog državnog organa se pokazao kao nedovoljan i nedostatan pravni okvir.
"Ovo iz razloga što razvoj suštinski mlade parlamentarne demokratije, koji se ogleda u procesima uspostavljanja, evolucije i nadogradnje, nameće nove potrebe za novim pravilima. U prilog prethodno navedenoj tvrdnji govori i činjenica da se kroz praksu došlo do zaključka da se određene norme Poslovnika nisu pokazale dovoljno adekvatnim za njihovu pravilnu i dosljednu implementaciju", istakao je Bečić.
On je ukazao na, kako je kazao, pogrešnu percepciju i doživljaj Skupštine gotovo isključivo kroz prizmu njene zakonodavne uloge.
"Naravno, ne zanemarujući njegovu legislativnu funkciju, ovdje želim da istaknem da je kontrolna, odnosno nadzorna uloga Parlamenta neopravdano potisnuta. Prvi pokazatelji novog saziva, činjenica da 97% poslanika nema svoje partijske kolege u Vladi, očekivanje da će čelna mjesta u skupštinskim radnim tijelima zauzeti predstavnici nikad većeg broja različitih političkih partija, kao i primjeri zajedničkih obraćanja šefova poslaničkih klubova vlasti i opozicije Vladi, već sada pokazuju da nadzorna i kontrolna funkcija Parlamenta jača", kazao je on.
Istakao je viši nivo koji iziskuje jedan drugačiji normativni pristup i ukazao na neophodnost reafirmacije uloge parlamenta i kao forum za sagledavanje najboljih rješenja koja bi trebalo ugraditi u sadržinu predmetnog zakona.
"I najbolja normativna rješenja često nisu, sama po sebi, dovoljna ako izostane njihova adekvatna primjena, naročito ako ne postoji obaveznost njihovog poštovanja, kao što je, na primjer, nerijetko bio slučaj da se poslanicama i poslanicima uskraćuje pristup podacima od značaja za ostvarivanje njihove funkcije. Možda još gori primjeri su oni u kojima je taj pristup bio selektivan u smislu onog šta i kome je nešto trebalo dostaviti. Zbog toga, teško možemo govoriti o autoritetu institucije kada iza njenog najvišeg legitimiteta ne stoje norme koje ga podupiru", naglasio je Bečić.
On je izrazio očekivanje od učesnika konferencije "Ka boljem parlamentarnom nadzoru: Šta Zakon o Skupštini može?" , među kojima su bivši poslanik Aleksandar Damjanović, sadašnji poslanici Marta Šćepanović (DPS), Momo Koprivica (Demokrate), Ana Novaković Đurović, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija, Milena Muk istraživačica javnih politika Instituta alternativa, da će analizirati i negativnu praksu nosilaca određenih javnih funkcija u smislu njihovog odnosa prema parlamentu, koji je često bio ignorantski u pogledu odazivanja na upućene pozive i prisustva sjednicama, prevashodno radnih tijela.
"Zbog svega navedenog, kao i zbog mnogo izazova iz dosadašnje prakse, u Skupštini Crne Gore je obrazovana radna grupa koju čine predstavnici svih klubova poslanika, a koja intenzivno radi na analizi poslovničkih procedura i pravila, sagledavajući sve uočene nedostatke, kako bi kreirala bolja i pavednija rješenja koja će biti neuporedivo više primjenjiva. Ono što me ohrabruje u stavu da se ovaj saziv Parlamenta kreće konkretnije u pozitivnom smjeru jeste dogovor da već sljedeći korak ove radne grupe, u moguće nešto izmijenjenom sastavu, bude upravo rad na donošenju Zakona o Skupštini", rekao je predjsednik Skupštine.
Izrazio je uvjerenje da će se urediti i sva ona druga otvorena pitanja, pravne praznine i dileme.
"Tako da ćemo slobodno moći da kažemo da će Crna Gora donošenjem tako važnog zakona ostvariti istinski demokratski iskorak. U tom smislu, želim da sve podsjetim da je prije tačno deset godina Skupština Crne Gore donijela Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, što je bio prvi pomena vrijedan iskorak u ovoj oblasti. Sa druge strane, tokom dosadašnje parlamentarne prakse nadzorna odnosno kontrolna uloga Skupštine nije našla svoju afirmaciju u jednom od najvažnijih segmenata za naše društvo. Naravno, u pitanju je kontrola budžeta, odnosno nadzor nad trošenjem novca svih građana Crne Gore. Na ovom mjestu je dovoljno naglasiti da se Zakon o budžetu, u formi predloga, mora dostaviti Skupštini najkasnije do 15. novembra tekuće godine, a da se taj rok, iz manje ili više opravdanih razloga, iz godine u godinu prolongira, što u konačnom ostavlja nedovoljno vremena za kvalitetno razmatranje jednog od najvažnijih akata koje usvaja Parlament. Osim toga, uspješno ostvarivanje nadzorne funkcije u ovoj oblasti podrazumijeva permanentno praćenje, tokom čitave godine, potrošnje i realizacije budžeta, ali i svih aktivnosti koje se vezuju za kreiranje nacrta budžeta od strane potrošačkih jedinica. Nažalost, i ovo izostaje", zaključio je predsjednik parlamenta.
Bonus video:
