Podgorička kompanija BB Hidro, u kojoj je vlasnik i sin predsjednika države - Blažo Đukanović, prijavila je Ministarstvu ekologije, urbanizma i prostornog planiranja gradnju male hidroelektrane (mHE) „Slatina“ na vodotoku istoimene kolašinske rijeke.
Prijava je Urbanističko - građevinskoj inspekciji, koja je u nadležnosti resora na čijem je čelu ministar Ratko Mitrović, dostavljena 10. decembra i potpisuje je Đukanovićev poslovni partner Ivan Burzanović, koji je ovlašćeni zastupnik i ima polovinu akcijskog kapitala firme.
„Obraćam se prijavom radova za građenje objekta. Izgradnja elektroenergetskog objekta za proizvodnju električne energije - male hidroelektrane „Slatina“ na dijelu vodotoka rijeke Slatina, katastarska opština Raško Mioska, na teritoriji opštine Kolašin sa priključenjem i uklapanjem na elektrodistributivni sistem“, navode u prijavi gradnje u koju su „Vijesti“ imale uvid.
Kontrola ugovora
Premijer Zdravko Krivokapić je u ekspozeu početkom decembra najavio reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora, kao i donošenje deklaracije o trajnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na crnogorskim vodotocima i izmjenu Zakona o energetici.
Vlada je nedavno u prospektu o državi, rađenom za emisiju obveznica na međunarodnom tržištu, konstatovala sve šta se radi i planirana raditi u vezi sa mHE, nakon čega su iz opozicije pitali znači li to da ne odustaju od stopiranja gradnje.
Ministar za kapitalne investicije Mladen Bojanić je saopštio da se prvo svi ugovori moraju preispitati da bi se imao osnov za raskid te da država ne bi morala da plaća odštetu kompanijama, kao i da gradnje novih mHE neće biti. Prošla Vlada je preispitivala dio ugovora za gradnju malih HE u državi i najavila sporazumne raskide za više projekata.
Vlada, na čijem je čelu bio Duško Marković, prije dvije i po godine donijela je odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju male hidroelektrane Slatina, kojom je predviđeno da Uprava za nekretnine ekspropriše 600 kvadrata zemlje u vlasništvu staromještanskih porodica u mjestu Raško Mioska i time omogući realizaciju projekta.
BB Hidro je u maju 2015. godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma tražio dobijanje urbanističko tehničkih uslova (UTU) za gradnju mHE Slatina. Resor, kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović odbio je zahtjeve BB Hidro, uz obrazloženje da za vodotok kolašinske rijeke nije urađeno hidrološko istraživanje, uz naglasak da je neophodno da se uradi studija lokacije.
Godinu i po kasnije, početkom 2017, Đukanovićeva firma ponovo podnosi zahtjeve za dobijanje UTU, koju su potom izdati.
BB hidro je još ranije dobio energetsku dozvolu za izgradnju mHE “Slatina” snage 452,98 kilovati i ukupne godišnje proizvodnje 1.224 gigavat-sata. Izgradnjom malih hidroelektrana u Crnoj Gori uglavnom se bave biznismeni bliski vrhu DPS-a, a radi se o profitabilnom poslu.
Protesti građana su učestali zbog ovih projekata širom Crne Gore, uz poruke da se uništava životna sredina i uz zahtjeve da država to ne dozvoli.
Povlašćeni potrošač odranije
Kompanija sina predsjednika države Mila Đukanovića već je izgradila malu hidroelektranu na kolašinskoj rijeci Bistrica, koja je priključena na elektromrežu, a objekat uknjižen u katastarsku evidenciju Uprave za nekretnine.
Gradnju je mlađi Đukanović zvanično finansirao uzimanje kredita od milion i po eura, na ime čega je pod hipoteku stavio svoja dva poslovna prostora u Podgorici, luksuzni dupleks na Žabljaku i dio imovine koji je uknjižen na drugu njegovu kompaniju „BB Solar“.
Koncesiju za gradnju mHE “Bistrica” “BB Hidro” je dobila 2016, pred kraj mandata Vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, koji je i potpisao saglasnost firmi u kojoj je njegov sin. Snaga mHE “Bistrica” će biti 993,3 kilovata, dok je projektovana godišnja proizvodnja struje 3.154 megavat-sati.
Firma “BB Hidro” je dobila status povlašćenog proizvođača iz obnovljih izvora energije. Od lani naknadu za podsticaje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije plaćaju građani koji troše više od 300 kilovat-sati struje.
Novac za povlašćeni otkup prikupljaju se iz dva izvora: naplatom od zagađivača - preko akcize na ugalj i od potrošača preko računa za struju. Iz prošlog Ministarstva ekonomije su kazali da takav status za proizvođače ističe 2025, nakon čega će se “postepeno umanjivati fond i naknade za podsticanje”.
Plaćanje naknade je ostalo i u novom Zakonu o energetici.
Bonus video:
