Zvanični Nacrt izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu danas je poslat svim zainteresovanim stranama uz poziv za javnu raspravu koja će biti održana u ponedjeljak.
Iz Kabineta potpredsjednika Vlade "Vijestima" je rečeno da je Nacrt usaglašen sa svim partijama većine i poslat je tužilaštvu, partijama, NVO, medijima, Udruženju pravnika...
"Razlozi za donošenje ovog zakona proizilaze iz potrebe unaprijeđenja rezultata rada Tužilačkog savjeta, ali i kompletnog Državnog tužilaštva, koji se direktno odražavaju na funkcionisanje državno-tužilačke organizacije, ali i na ispunjenje uslova neophodnih za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji", piše u Nacrtu.
Nacrt je donekle izmijenjen u odnosu na onaj koji su “Vijesti” ranije objavile, ali je suštiina ostala ista. To je hitan izbor novog Tužilačkog savjeta, gdje tužioci I ugledni pravnici imaju jednak broj članova, a prevagu u donošenju odluka ima glas ministra pravde.
Aktuelni Tužilački savjet nije, kako je ocijenjeno u Nacrtu, pokazao proaktivan i efikasan pristup u ostvarenju zadatih ciljeva.
"Naime, postupak imenovanja 11 rukovodilaca državnih tužilaštava, koji je započet još 2019. godine, do danas nije okončan. Tek u decembru 2020. godine, Tužilački savjet je ocijenio da prijavljeni kandidati ne ispunjavaju uslove iako je od njihovog prijavljivanja proteklo skoro godinu dana. Ovakvo postupanje imalo je za cilj da je značajan dio tužilačke mreže u v.d. stanju duže od godinu dana, sto ima negativne posljedice na funkcionisanje tužilaštva i ostvarivanje zakonskih nadležnosti", navodi se u Nacrtu.
Kako se dodaje, postupak ocjenjivanja državnih tužilaca koji je sproveo Tužilački savjet u suprotnosti je sa opštom svrhom procesa ocjenjivanja zbog činjenice da su svi ocjenjivani tužioci dobili odličnu ocjenu.
"Ove okolnosti notirane su u i u izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu. Navedeni razlozi opravdavaju namjeru da se izmijeni Zakon o Državnom tužilaštvu, na način kako je predloženo, što treba da doprinese, izmedu ostalog, bržem ispunjavanju uslova za pristupanje Crne Gore EU", piše u Nacrtu.
Dodaje se da se prilikom izrade ovog zakona posebno vodilo računa o Mišljenju Venecijanske komisije od 22. marta 2021. godine.
Predlagači su ocijenili da tužioci, kroz ulogu i značaj Vrhovnog državnog tužilaštva imaju i dalje dominantan položaj u Tužilačkom savjetu, međutim ovim izmjenama se omogućava lakše funkcionisanje cijelog sistema, a što je posebno značajno, otvara se prostor za mnogo konkretniju i efektivniju mogućnost utvrđivanja odgovornosti.
"U vezi sa izmjenama sastava Tužilačkog savjeta, prema kojem bi se broj uglednih pravnika koje bira parlament povećao na pet, a broj državnih tužilaca koje bira opšta sjednica državnih tužilaca smanjio na četiri, nije u suprotnosti sa evropskim standardima (stav 35 Mišljenja Venecijanske komisije, broj 1025/2021 od 22. marta 2021. godine). Imajući u vidu da je zadatak Tužilačkog savjeta da obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva od političkih i drugih uticaja, izostanak odgovarajućih garancija njegove samostalnosti predstavlja značajan propust. Upravo u cilju depolitizacije Tužilačkog savjeta predloženi su strogi kriterijumi za kandidate za članove Tužilačkog savjeta. Članom 2 stav 3 propisano je da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca ne mogu biti osobe koje su u bliskom krvnom i drugom srodstvu sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, kao i predsjednika države", piše u obrazloženju Nacrta.
Polazeći od činjenice da su predstavnici izvršne vlasti iz vladajuće većine, a da su u zakonodavnoj vlasti zastupljeni i predstavnici većine i opozicije, na ovaj način se, kako je objašnjeno, iz članstva u Tužilačkom savjetu isključuju tužioci čija bi nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost mogla biti dovedena u pitanje ovakvim vezama.
"Ocjenjujući potrebnim da se otkloni svaka mogućnost političke opstrukcije proglašenja izabranog sastava Tužilačkog savjeta, članom 2 stav 5 je propisano da predsjednik Skupštine Crne Gore jeste adekvatan izbor za otklanjanje potencijalnog rizika, koji je prepoznat i u stavu 39 Mišljenja Venecijanske komisije (broj 785/2014 od 25. novembra 2014. godine). U članu 2 stavovima 1 i 2 se propisani broj kandidata iz reda državnih tužilaca i reda uglednih pravnika za članstvo u Tužilačkom savjetu, usklađuje sa novom kompozicijom Tužilačkog savjeta. U članu 3 vrši se usklađivanja broja kandidata u skladu sa izmjenama iz člana 2 ovog predloga. Poseban fokus reformi je predstavljen kroz stroge kriterijume za potencijalne kandidate iz reda uglednih pravnika za mjesto u Tužilačkom savjetu u članu 4 stav 1", navodi se u tekstu.
Dodaje sa da uzimajući u obzir opravdanu zabrinutost koje je Venecijanska komisija u svom Mišljenju od 22. marta 2021. godine istakla, da bi izmjenom sastava Tužilačkog savjeta u korist uglednih pravnika moglo doći do neprimjerenog rizika od politizacije, propisane odredbe su usmjerene upravo na sprječavanje tok rizika.
Predlagači objašnjavaju da je novim odredbama propisano da članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika ne mogu biti bračni ili vanbračni supružnik ili srodnik poslanika, člana Vlade i predsjednika Crne Gore ili osoba koju bira, imenuje ili postavlja Skupština, predsjednik Crne Gore ili Vlada.
"Takođe, onemogućeno je da kandidati budu članovi ili funkcioneri političkih partija, ili lica koja su obavljala funkciju člana vlade, poslanika ili odbornika u poslednjih 5 godina. Dodatno ograničenje je i u odnosu na bivše državne tužioce koji ne mogu biti kandidovani za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Time se obezbjeđuje depolitizacija sastava, odnosno obezbjeđuje sastav Tužilačkog savjeta koji ne ostavlja sumnju u sposobnost njegovih članova da obezbijede da se poslovi državnog tužilaštva ne vrše ni pod čijim uticajem i da se funkcija državnog tužioca vrši “nepristrasno i objektivno, shodno prinicipima zakonitosti i jednakosti pred zakonom” (čl. 3 i 4 Zakona)", piše u obrazloženju.
Parlamentarna većina, kako se dodaje, pravi distinkciju od postojećeg sistema izbora uglednih pravnika, garantujući u najvećoj mogućoj mjeri nezavisnost i nepristrasnost kandidata u odnosu na sve političke subjekte, kako trenutne parlamentarne većine tako i opozicije.
"Krajnji cilj je postizanje najvećeg mogućeg konsenzusa od strane Skupštine u odnosu na ugledne pravnike u Tužilačkom savjetu. Važeće rješenje je davalo mogućnost trenutnoj parlamentarnoj većini da nakon isteka mandata postojećih članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika izabere politički bliske kandidate i na taj način utiče na rad budućeg sastava Tužilačkog savjeta. Ipak, posvećeni ideji depolitizacije Tužilačkog savjeta i stvaranja novog kursa u radu ovog organa, koji bi povećao povjerenje javnosti cjelokupnom državnom tužilaštvu, a u konačnom bio prihvatljiv i za predstavnike opozicije, navedenim predlogom parlamentarna većina podstiče nezavisnost i samostalnost Tužilačkog savjeta", objašnjeno je u obrazloženju.
U članu 4 stavovima 4 i 5, kako se navodi, u manjoj mjeri je modifikovan postupak izbora članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednim pravnika u odnosu na određene rokove.
Izmjenama iz člana 5 ovog predloga propisuje se mogućnost uticaja drugih članova Tužilačkog savjeta, osim predsjednika, da kandiduju i obezbijede prohodnost određenih tema za koje smatraju da ih je neophodno razmatrati na Tužilačkom savjetu.
"Tužilački savjet kao kolektivni organ mora imati ovu mogućnost, jer bi u suprotnom dnevni red i samo zakazivanje sjednice isključivo zavisilo od predsjednika. Izmjenama u članu 6 se reguliše pitanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca. U Mišljenju Venecijanske komisije broj 1025/2021 od 22. marta 2021. godine (stavovi 49-53) navodi se da je produžavanje mandata trenutnog vrhovnog državnog tužioca, kao vršioca dužnosti, očigledno rješenje do izbora novog. Predloženim izmjenama se definiše da za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca može biti određeno lice koje ispunjava uslove iz člana 43 ovog zakona. Na ovaj način, izmijenjeno je trenutno rješenje koje je propisivalo da vršilac dužnosti može biti samo neko iz reda vrhovnih državnih tužilaca, šireći na taj način broj potencijalnih kandidata, uz zaržavanje visokih kriterijuma stručnosti", piše u tekstu.
Na ovaj način se, kako je objašnjeno, obezbjeđuje nesmetan rad državnog tužilaštva, do izbora novog vrhovnog državnog tužioca.
"Takođe, ograničavanjem trajanja mandata na 8 mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe iz Mišljenja Venecijanske komisije (stav 52) o mogućem 'zaobilaženju' ustavnih odredbi koje definišu izbor vrhovnog državnog tužioca. Istovremeno se osigurava nesmetan kontinuitet rada Vrhovnog državnog tužilaštva do postizanja Ustavom propisane kvalifikovane većine za izbor vrhovnog državnog tužioca. Navedene izmjene iz člana 8 ovog predloga imale su posebno u vidu izneseno Mišljenje Venecijanske komisije (stav 54). Predloženom izmjenom u članu 8 dodatno se utvrđuje novi osnov koji se može smatrati nestručnim i nesavjesnim obavljanjem tužilačke funkcije što pretpostavlja činjenje težeg disciplinskog prekršaja već propisano važećim zakonom, sa posebnim osvrtom na zaštitu ugleda i integriteta državnog tužilaštva kao organa", navedeno je u Nacrtu.
Riječ je, kako se dodaje, o kvalifikovanim oblicima već propisanih težih disciplinskih prekršaja.
Objašnjava se da državno tužilaštvo kao samostalan organ čija je glavna funkcija gonjenje počinilaca krivičnih djela u ime države, mora imati takav ugled u društvu i povjerenje građana koji ne smije biti narušen nesavjesnim i nestručnim obavljanjem tužilačke funkcije od strane državnih tužilaca.
"Samo državno tužilaštvo u koje društvo ima potpuno povjerenje, može ostvariti svoju Ustavom definisanu funkciju, a ova odredba ima za cilj upravo omogućavanje da povjerenje u državno tužilaštvo ostane zaštićeno", piše u Nacrtu.
Izmjenama iz člana 9 ovog predloga obezbjeđuje se kompetetivnost i daje mogućnost Tužilačkom savjetu da bira disciplinskog tužioca između dva kandidata iz reda državnih tužilaca, i zamjenika disciplinskog tužioca između dva kandidata iz reda državnih tužilaca što pojačava integritet izabranog disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika.
"Članom 10 je predviđena manja prekompozicija u sastavu disciplinskog vijeća. Disciplinski tužilac i njegov zamjenik nadležni su da vode disciplinski postupak, kao i da preduzimaju sve radnje u cilju utvrđivanja discipliske odgovornosti, u skladu sa nadležnostima. Imajući u vidu navedeno, opravdano je da se sastav disciplinskog vijeća izmijeni na predloženi način, kako bi se izbjegao dodatni korporativizam. Kako se disciplinski tužilac i njegov zamjenik biraju se iz reda državnih tužilaca, sastav disciplinskog vijeća mora da garantuje veću inkluziju članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao garant nepristrasnog odlučivanja o disciplinskoj odgovornosti državnih tužilaca", piše u obrazloženju.
Članom 11 se propisuje mogućnost da pored rukovodioca neposredno višeg državog tužilaštva, vrhovnog državnog tužioca i ministra pravde, pravo na podnošenje predloga za razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva ima i najmanje tri člana Tužilačkog savjeta.
Ovim izmjenama se, smatraju predlagači, dodatno jača kontrolna funkcija Tužilačkog savjeta, na način što se kvalifikovanom broju članova Tužilačkog savjeta daje mogućnost da predlože razrješenje rukovodioca državnog tužilaštva, ako postoji zakonski osnov za to.
"Članom 12 stavom 1 bliže se definišu nadležna radna tijela Skupštine kojima vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dostavljaju svoje izvještaje i u radu čijih sjednica su dužni da učestvuju na njihov poziv. Članom 12 u stavu 2 se propisuje mogućnost Skupštini, odnosno nadležnom radnom tijelu da na izvještaj o radu vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca dostavi mišljenje, ocjene, predloge i preporuke Tužilačkom savjetu i ministru pravde, na koji način mogu ukazati na određene primjedbe ili sugestije u radu vrhovnog državnog tužioca, odnosno glavnog specijalnog tužioca", piše u Nacrtu.
Prelaznim i završnim odredbama se, kako se dodaje, omogućava sprovođenje predmetnih izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu.
"Ove odredbe obezbjeđuju kontinuitet rada Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta bez prekida, nakon usvajanja izmjena, i sa jasno propisanim rokovima. U Mišljenju Venecijanske komisije se razmatra pitanje mandata trenutnih članova Tužilačkog savjeta, u slučaju zakonodavne promjene sastava Tužilačkog savjeta", navodi se u Nacrtu.
Dodaje se da strogi kriterijumi koji su propisani za nove članove Tužilačkog savjeta, a posebno članove iz reda uglednih pravnika, ne opravdavaju dalje trajanje mandata postojećih članova Tužilačkog savjeta.
"Posebno je cijenjena i okolnost da je riječ o licima čije profesionalno osnovno zanimanje nije članstvo u Tužilačkom savjetu. Uvođenje odredbi koje sprječavaju sukob interesa i ograničavaju politički uticaj na članove Tužilačkog savjeta, dovode do paradoksa u kom bi bar jedan od trenutnih članova Tužilačkog savjeta nastavljao da obavlja dužnost člana Savjeta još 18 mjeseci, pritom neispunjavajući uslove za izbor za članstvo u Tužilačkom savjetu u skladu sa ovim predlogom. Takođe, vodeći se duhom pravnog sistema Crne Gore, uvođenjem sistemskih izmjena u način funkcionisanja određenog organa, u kojem se mijenjaju njegova ovlašćenja i stastav, usvajanjem novih zakonskih normi nužno je prekinuti mandat postojećem tijelu. Naime, uvažavajući postojeće okolnosti, ukiljučujući i dosadašnji način rada i doprinos članova Tužilačkog savjeta u afirmaciji odgovornosti i profesionalizma tužilaštva, preovladavajući je javni interes da se na nivou državno-tužilačke organizacije izaberu novi predstavnici kao i novi ugledni pravnici", piše u Nacrtu.
Bonus video:
