Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da su neke osobe zarobile tužilastvo, a potreba da se one štite dovele do situacije da se mijenja zakon.
On je na početku konsultativnog saslušanja o izmjenama Zakona o tužilaštvu rekao je da je ovaj zakon izazvao veliku pažnju javnosti i dugo se čeka.
"Tužilaštvo je bila brana pozitivnim procesima i strašno je mali broj presuda koje su završile zatvorskim kaznama, date su mogućnosti za bjekstvo. Nalaze se uvijek neki kanali da se izbjegne pravda za DPS i njima bliske ljude, a suprotno je važilo za građane i opozicionare", kazao je Radunović na sjednici Odbora za politički sistem.
Zato su, kako je dodao, partije vlasti predložilo izmjene Zakona o tužilaštvu kako bi tužilaštvo "prodisalo".
Naveo je da tužilaštvo ne može naprijed sa ljudima koji su na njegovom čelu.
Rekao je da su sada došli do promjena kojima nijesu baš zadovoljni, ali su nužne, da se neki ljudi smijene i da se institucije poprave.
"Mogle su izmjene da budu bolje, ali su postojala neka ograničenja. Rezultat su nužnog kompromisa, a u njima je dosta učestvovao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović", kazao je Radunović.
Dodao je da bi volio da su bili efikasniji, ali je ipak "6. maj bolji nego 6. septembar" i da očekuje da će sugestije uticati na poboljšanje teksta.
Abazović je rekao da je cilj izmjena da se depolitizuje tužilaštvo, a ne suprotno kako se to želi predstaviti javnosti.
Smatra da nije interes DPS-a i nekadašnjih koalicionih partnera da se nešto promijeni, ali kad se promijeni Tužilački savjet imaće potrebu za dijalogom da se izabere VDT.
"Venecijanska komisija će se izjasniti do 10. maja i vidjećemo šta će reći", kazao je Abazović.
Govoreći o glavnim izmjenama Zakona, rekao je da je problem što neki tužioci žele da budu nedodirljivi, a da zloupotrebljavaju funkciju.
"Mnogo sam se trudio da razumijem kritike logično, ali nijesam uspio", rekao je Abazović.
Dodao je da ne očekuje odlično mišljenje Venecijanske komisije, ali da očekuju da oni ne budu striktno protiv nekih rješenja.
Rekao je da su oni dobili zadnji predlog, a u odnosu na inicijalni predlog urađeno je mnogo - eliminisan je zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal, ne bira se pet uglednih pravnika, nego jedan od tih pet biče izvan te institucije i prihvatljivo je da to bude neko iz NVO.
Ponovio je da zakon nije protiv nikoga, pa ni protiv Milivoja Katnića, "koji neće biti detronizovan".
Kazao je da, pošto opozicija ne prisutvuje ovoj sjednici, ne zna hoće li biti na sjednici Skupštine 11. maja.
Sjednici prisustvuju poslanici vlasti, NVO sektora, Udruženja pravnika i Advokatske komore.
Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković kazala je da je vlast imala osam mjeseci da napravi izmjene i organizuje javnu raspravu, a Vlada pet mjeseci, što je dovoljno vremena.
Kazala je da je izuzetno značajno da se ovo uradi legitimno, kako bi se izbjegle posljedice.
Ukazala je da bi moglo da se desi da novo tužilaštvo otvori neke slučajeve visoke korupcije, pa se sa promjenom vlasti izabere novo tužilaštvo koje će zatvoriti te slučajeve.
"Tim ljudima se nikad više neće moći suditi za ta djela", upozorila je Ćalović Marković.
Rekla je da nema dileme da je tužilaštvo loše i da je postupalo selektivno i mora da odgovara.
Podsjetila je na slučajeve Zavala, Limenka, Telekom...
"Međutim, način na koji ste vi krenuli u izmjene će nam se obiti o glavu", kazala je Ćalović Marković.
Rekla je da su VDT i GST politički pristrasni, podsjećajući na slučajeve kupovine glasova, organizovanog kriminala (Šarić i Kalić), zbog čega nova vlast mora da vodi računa o proceduri.
"Ovi ljudi moraju da idu, pitanje je da li moraju da idu u zatvor, ali da to mora biti po proceduri," kazala je Ćalović Marković.
Ona smatra da predstavnici NVO ne mogu biti članovi Tužilačkog savjeta, kako se predlaže, zbog zloupotreba u prethodnom periodu.
Radunović je odgovorio da predstavnici građana moraju da razmišljaju drugačije od NVO.
"Ako ovaj posao ne završimo u kratkom roku, bojim se da ga nećemo završiti. Mi imamo zvijer koja čeka da osjeti krv i da se vrati na vlast", kazao je Radunović.
Dodao je da ako se ovo ne završi neće biti postupaka protiv bivše vlasti, jer se uništava dokumentacija, vrši se pritisak na svjedoke...
"Nemamo kad za mekši proces. A kad će se pokrenuti procesi koje čitava Crna Gora očekuje, dozvolite da to bude naša politička procjena...mi smo dobili ovaj mandat da završimo ovaj posao, ako ga ne završimo nećemo se više baviti politikom. Ako se Milo Đukanović vrati na vlast, niko od nas više ne treba da se bavi politikom", rekao je Radunović.
Naveo je da u VK sjede bivši DPS ministri a građani su izabrali njega "Abazovića, Bulatovića..."
"Ima sve svoje granice. Spreman sam na kompromis sve dok ne ugrožava naše osnovne ciljeve... Ovo je maksimalni kompromis, moguće su neke tehničke korekcije, ja ni na šta drugo nijesam spreman", poručio je Radunović.
Ćalović Marković je rekla da je Radunović u konfliktu interesa zbog predmeta državni udar, a govori o konfliktu interesa VK.
"Ako Đukanović ode sa vlasti sa parama ove države i slobodan, vi ćete biti krivi zbog nakaradnog zakona", poručila je Ćalović Marković i dodala da se "ponašaju isto kao stara vlast" i da im je cilj politička osveta.
Radunović je rekao da nije razlog osveta, već što ovo tužilaštvo nikad neće proizvesti slučaj protiv Mila Đukanovića.
"Nije ovo stvar da je DF protiv Katnića nego što on neće da pokrene protiv DPS-a", rekao je Radunović.
Dodao je da ne razumije kako Ćalović Marković u sred Skupštine govori ko treba da predloži zakon.
"Zašto mi ne možemo da predložimo zakon, zašto Vlada da ga predloži? Efikasnije je bilo ovako i mi preuzimamo rizik. Šta ćemo da radimo za dvije godine? I ovo je već mnogo, tri mjeseca je prošlo, ali sad je došlo vrijeme za usvajanje", kazao je Radunović.
Poručio je Ćalović Marković da ne bude kočnica ovom procesu.
Ona je odgovorila da im je od 30. avgusta bila bitnija podjela funkcija nego reforma tužilaštva.
Branislav Radulović (Udruženje pravnika) kazao je da su neophodne reforme u tužilaštvu.
"Voljeli bismo da u parlamentu postoji drugačija klima pa da se obuhvati i Sudski savjet i Ustavni sud", kazao je Radulović podsjećajući da Ustavni odbor ništa ne radi povodom izbora sudija Ustavnog suda.
I on smatra da bi bilo dobro da je bila organizovana rasprava jer bi proces bio regularniji.
"Danas imam treći tekst na koji dajem primjedbe. Ne znam koji je tekst upućen Venecijanskoj komisiji, ali recimo da je to tehnička stvar", rekao je Radulović.
Poručio je da treba sa visokim stepenom osjetljivosti razmotriti upozorenje Ćalović Marković.
Ponovio je da institut uglednog pravnika treba nekim aktom definisati.
Radunović je dobacio da to Vlada još ne bi predložila.
Radulović je rekao da je Udruženje pravnika poslalo sugestije Vencijanskoj komisiji.
Abazović je na pitanje zašto su različiti tekstovi slani Venecijanskoj komisiji odgovorio da je to zato što su prihvaćene određene sugestije.
Rekao je i da do sada nije čuo ništa epohalno i "ekstremni novitet" u odnosu na predloženo.
"Ako ovaj Tužilački savjet nastavi još godinu dana, ne treba nam ni Zakon ni Venecijanska komisija", rekao je Abazović.
Dodao je da se ne bi epohalno ništa desilo ni da je Vlada predlagač.
Predrag Bulatović (DF) kazao je da je Venecijanska komisija nakaradno sa bivšim ministrom pravde produžila mandat Sudskom savjetu.
"To je ta Venecijanska komisija...vezano za referendumske uslove ona je 2001. imala jedne uslove, a 2005. druge", kazao je.
Dodao je da ovdje postoje centri koji se protive promjenama, a prvi je glavni specijalni tužilac.
"Volio bih da vidim nekoga ko je prošao stoti dio onoga što je prošao DF. Ali nije to motiv što tražimo promjene, već da se pokrenu procesi visoke korupcije", kazao je Bulatović.
Predsjednik Odbora Momo Koprivica rekao je da je v.d. VDT Ivica Stanković dobio poziv za konsultativno saslušanje, ali ne zna zašto nije došao.
Branislav Radulović je poručio vlasti da kad su već pozvali Venecijansku komisiju da treba izbjegavati komentare.
"Kad ste ih već zvali, preuzeli ste međunarodnu obavezu", rekao je Radulović.
Stevo Muk (Institut alternativa) saglasio se da je bilo mnogo bolje da su se svi sreli u momentu kada je ideja o reformi tužilastva došla na dnevni red.
Dodao je da bi proces bio kvalitetniji i da bi se izbjeglo "vraćanje unazad par koraka".
Smatra da je tužilastvo najgora karika u sistemu i da je ključni razlog zarobljavanja države onako kako je opisala Evropska komisija.
Muk je rekao da je ipak dobijena javna debata koja je inkluzivnija i sadržajnija nego kad je "ispoštovano svako slovo uredbe".
"Bilo bi idealno da imamo javne rasprave i kad poslanici predlažu zakone. O tome treba razmisliti", kazao je Muk.
Dodao je da je najvažniji dio izmjena koji se odnosi na Tužilački savjet i unapređuje kriterijume za izbor članova Tužilačkog savjeta što je korak naprijed u depolitizaciji.
"Što se tiče predstavnika NVO u Tužilačkom savjetu, treba da vidimo da li se ta norma pravi za neki realni kontekst", kazao je Muk i dodao da je vrlo malo NVO iz ove oblasti.
Dodao je da ne zna onda za koga se pravi norma i tu može biti teret da članovi NVO budu u Tužilačkom savjetu, što bi moglo da dovede u pitanje funkciju NVO.
"Ja bih nama zabranio da budemo u Tužilačkom savjetu, ali ne bih ograničio da predložimo nekog drugog", rekao je Muk.
Što se tiče izvještaja koje treba da podnosi tužilaštvo, tu bi se, kako smatra, otvorila pitanja tajnosti podataka, ali i konflikta interesa poslanika, ako se neki predmeti tiču njih.
"Ovo će nam se pitanje vraćati ako ne definišemo mjeru koji su to izvještaji koje treba da podnose rukovodioci tužilaštava", naveo je Muk.
Dodao je da to što je neko najugledniji pravnik ne mora da bude najpošteniji i da bi trebalo pogledati imovinsko stanje budućih članova Tužilačkog savjeta.
Kazao je i da bi volio da se pitanje vještaka pokrene jer je ta tema i pitanje njihovog integriteta ostalo "ispod radara".
Ana Stanković Mugoša (Advokatska komora) kazala je da se zašlo na teren diskriminacije strukovnih organizacija u odnosu na NVO kojima je omogućeno da predlažu članove Tužilačkog savjeta, dok Advokatskoj komori i Udruženju pravnika nije.
Predložila je da se tekstovi izmjena zakona na sajtovima nadležnih organa usaglase kako bi proces bio transparentniji.
Tea Gorjanc Prelević (Akcija za ljudska prava) podsjetila je da je dio opozicije učestvovao u izboru sadašnjeg VDT.
Ona je kazala da Crna Gora može na taj način da izabere i novog VDT.
"Ključni problem je što ovaj zakon nije sveobuhvatniji", rekla je Gorjanc Prelević.
HRA je, kako je dodala, dostavila do sada ukupno 27 amandmana na postojeći zakon o tužilaštvu "mada to g. Radunovića ne zanima jer je rekao da će uvažiti samo tehničke primjedbe".
Navela je da to što HRA misli o tužilaštvu, dokumentovano je u izvještajima o ratnim zločinima, torturi u Zlatarskoj ulici...
Podsjetila je da su smjene u tužilaštvu po sadašnjim propisima moguće samo ako dva puta tužioci dobiju negativne ocjene za kvalitet i kvantitet rada, a oni je neće dobiti nijednom.
Rekla je da HRA podržava dosta toga u izmjenama, posebno uvođenje odredbi o sukobu interesa i o nezavisnosti od političkog uticaja članova TS, za šta se i oni začažu od 2015. Kazala je da reforma 2013. nije sprovedena do kraja, pa nije bilo depolitizacije, čak ni u Sudskom savjetu.
Smatra da čak Sudski savjet ima više skandala od Tužilačkog i da se njime treba baviti ali detaljnije nego što to predlaže ministar pravde Vladimir Leposavić.
Ona ne vidi problem da se sačeka kraj mandata Tužilačkog savjeta, kao što je predlog Venecijanske komisije, jer bi dva nova agilna pravnika mogla puno promijeniti.
Smatra da bi za Venecijansku komisiju mogao biti crveni alarm to što v.d. VDT može biti neko van tužilačke organizacije.
Radunović je pojasnio da u ovoj fazi nije spreman da prihvati predloge koji bi mogli da promijene suštinu izmjena.
Zoran Vujičić (Građanska alijansa) rekao je da tužilaštvo radilo veoma loše, što je zapazila i međunarodna javnost.
Podsjetio je da se ništa nije uradilo povodom ratnih zločina, a u predmetima organizovanog kriminala gdje su ljudi bili u zatvoru, a tužilaštvo nije radilo kako treba pa su građani plaćali odštete.
Kazao je da mišljenje Venecijanske komisije nije obavezujuće, ali je jako važno i valjalo bi ga ispostovati ako Crna Gora želi u Evropsku uniju.
"Ili ćemo stremiti evropskim vrijednostima ili ćemo se okrenuti Istoku. Nije dobar stav čas oćemo, čas nećemo", rekao je Vujičić.
Podsjetio je da je trećina sudija stekla uslov za penziju i nije vidio na sjednicama Sudskog savjeta da se razmišlja kako da se ta mjesta popune.
Smatra da nije dobro da v.d VDT bude izabran samo na šest mjeseci, jer će mu trebati toliko vremena da se snađe.
Abazović je kazao da nije dobro da se izabere "vječno v.d. VDT-a".
Koprivica je kazao da kada je riječ o generacijskoj smjeni u pravosuđu, da niko nije govorio o nečemu neustavnom i nezakonitom.
"Nijesmo predlagali donošenju novog zakona već primjenu postojećih normi. Da li će se neko penzionisati to je njegova stvar, ali da li će mu prestati funkcija to je jasno definisano", rekao je Koprivica.
Boris Marić (CEGAS) rekao je da izmjenu zakona vidi kao početni korak u rješavanju lošeg stanja u tužilastvu i da je bolje da se nešto radi nego da se ne radi nista.
"Uvijek je dobro da imamo javnu raspravu, ali i ovo do sada vidim kao kvalitetnu društvenu debatu", rekao je Marić podsjećajući da se u prethodnom periodu javne rasprave nijesu koristile na pravi način.
Kazao je da Advokatska komora može da predlaže kandidate u Tužilačkom savjetu, dok je Udruženje pravnika NVO.
Poručio je da stav Venecijanske komisije treba uvažiti i da to treba da bude smjernica za budući proces.
Stanković Mugoša predložila je da se Advokatskoj komori da mogućnost da predlože člana Tužilačkog savjeta iz svojih redova s obzirom na njihova iskustva u radu tužilaca.
Marić smatra da bi u tom slučaju Advokatska komora mogla biti u konfliktu interesa.
Stanković Mugoša se nije služila sa tim jer smatra da u tom slučaju advokat ne može uopšte biti član Tužilačkog savjeta.
Branka Bošnjak (DF) ocijenila je da su se danas čuli dobri predlozi koji mogu ući u zakon.
Rekla je da nezdrava strukovna solidarnost u svim oblastima i nezamjeranje, ne samo u tužilastvu, je dovelo do ove situacije.
"Tužilaštvo je vrlo trula karika i mora što.prije da se počne provjetravati", kazala je Bošnjak.
Govoreći o Venecijanskoj komisiji, navela je da imajući u vidu njene različite aršine u određenim slučajevima, može se reći da je to političko tijelo.
"Ovo je stvarno bilo hitno i spremni smo da prihvatimo sve što je konstruktivno. Jasno nam je da tužilaštvo brani prvu familiju i svi smo imali iskustva da tamo ništa ne valja", kazala je Bošnjak.
Objasnila je da je predlog potpisala ona a ne predsjednik Poslaničkog kluba PzP zbog toga što on ima nekoliko amandmana.
Bošnjak je rekla da se plaši od tolikog otpora bivših struktura i opstrukcija.
"Nijesam sigurna da će predsjednik države ovo potpisati", rekla je Bošnjak.
Predrag Bulatović rekao je da je Crna Gora normalna država i da nije imala vlast kakvu je imala, zalagao bi se da bude sprovedena javna rasprava po Uredbi.
"Ovo su minimalne promjene, ali su nužne", rekao je Bulatović i dodao da zakon daje pravo da se propišu mjere razrješenja, međutim, posebnim zakonom o SDT je GST ostavljen nedodirljivim.
Rekao je da je VDT po ustavnim promjenam prvi put izabran uz podršku predstavnika parlamentrane većine i "diskutabilnu" podršku jednog broja iz opozicije.
"Bilo je lobiranja. Bilo je zahtjeva da se dođe do glasova. Možda su išla lobiranja i prema svakom pojedinačno da se dođe do tri petine. Pitanje je da li je to ustavno korektno da se VDT bira sa dvije trećine i da to bude sva veza između VDT, Skupštine i međusobne odgovornosti...Sad se vodi jedna teška borba za opstanak privilegija pokradaneg novca, opljačkane Crne Gore, a uporište je SDT i tužilaštvo i to se vidi", rekao je Bulatović.
On je pozvao lidera DPS-a Mila Đukanovića da stane na čelo protesta "pod firmom brige za Crnu Goru", kao što su lideri DF-a ranije stali iza protesta.
“On zloupotrebljava ostatke koje ima iz policije, to je i sprega s kriminalcima, bivšim policajcima koji zarad Đukanovića organizuju proteste navodno zbog zakona o državljanstvu. Đukanović pod firmom navodne brige za Crnu Goru hoće da zaustavi promjene.... Ovo je jedna od najtežih bitaka koja se vodi, i pravnih i političkih,” rekao je Bulatović.
Dodao je da ima negativan stav o VK jer o njihovom profesionalizmu govori njihova sugestija da članovi TS treba da ostanu do kraja mandata što nije u skladu sa Ustavom.
Poslanik koalicije "Crno na bijelo" Srđan Pavićević rekao je da Evropa umije paušalno i površno ukaže na neke stvari, a to je zato što misle da svi podrazumijevaju njihov sistem vrijednosti, ali su kadri da prihvate ako im se ukaže na problem.
"Činjenica je da se od nas traže rezultate, koje možemo da damo kad obezbijedimo alatke, a jedna od njih je dovođenje pravih ljudi na prava mjesta", smatra Pavićević.
Bonus video:
